PRIVREDA
„Nsoft“ – jedina kompanija iz BiH među 50 najbrže rastućih u svijetu
MOSTAR — „Imamo radnika sa svih krajeva svijeta – Britanca koji je došao u samim počecima firme na jedan party i ostao tu živjeti, imamo Libijca koji je naučio naš jezik, imamo Amerikanca koji bježi od zapadnog načina života i traži nešto novo upravo u BiH“, poručili su iz Nsofta.
Mostarska kompanija Nsoft ove godine našla se na petom mjestu Deloitteove liste najbrže rastućih tehnoloških kompanija srednje Europe, objavio je portal Index.hr.
U tekstu „Lijepa priča nedjeljom“, Index piše da je Nsoft jedina kompanija iz Bosne i Hercegovine koja se našla među 50 najbrže rastućih, a peto mjesto osvojili su zahvaljujući rastu prihoda u posljednjih pet godina od čak 1760 posto.
Kao i mnogi iz te branše Nsoft je krenuo iz „garaže“ 2008. godine s dvije zaposlene osobe, a sada zapošljavaju više od 150 ljudi – od kojih su neki čak iz inostranstva.
Bave se izradom softvera za lutrije i kladionice te su postali jedan od najboljih svjetskih proizvođača specijalizovanih rješenja za industriju igara na sreću. Na samim počecima Nsoft se bavio proizvodnjom računarske opreme, no nakon nekog vremena odlučili su se okrenuti softveru.
Prvo su radili softver za kafiće – jedino što se na tom tržištu u to vrijeme moglo prodati – da bi se kasnije proširili i na programska rješenja za vođenje kladionica.
Nakon što su osvojili tržište BiH okrenuli su se inostranstvu i krenuli u osvajanje svjetskog tržišta.
Njihovom snažnom rastu doprinijelo je i partnerstvo sa Sportsradarom vodećim svjetskim pružateljem sportskih informacija, koji je postao i suvlasnik s 40 posto udjela u Nsoftu.
Poslovno okruženje u BiH, slično kao i u Hrvatskoj, nije baš sjajno. Usprkos problemima, iz Nsofta kažu, da se ljudi tamo žele dokazati, pokazati svijetu da mogu uspjeti i da u BiH ima i boljih stvar od vječnih političkih priča.
„Možemo reći da je poslovati u Bosni i Hercegovini u najmanju ruku ‘izazovno.’ BiH je država s najvećim stopama doprinosa na plate radnika, gomilu različitih parafiskalnih nameta i još štošta. Također, puno toga u državi je politički motivisano, te postoji mnogo situacija gdje je razmišljanje ‘ono iz prošlosti.’ Postoji mnoštvo nerazumijevanja za one drugačije i koji pokušavaju donijeti promjene. Kada nasuprot ovoga stanja stavimo našu firmu (gdje pokušavamo sve raditi obrnuto) – svaki dan je iskustvo za sebe.
Ono što je zanimljivo za spomenuti jeste i da zakonski okviri jednostavno nisu u skladu s vremenom i tehnologijom, posebno za firme iz IT sektora. Prema nekim neslužbenim podacima IT sektor u BiH generira oko 10% BDP-a, a nemamo nikakvu jasnu podršku države.
Jedna anegdota koju uvijek volimo spomenuti je nešto jako osnovno – u klasifikaciji radnih mjesta ne postoje radna mjesta projekt manager, backend developer, system developer, database engineer i slično, međutim postoje jako zanimljiva kao što su predskazivač sreće, nanositelj kita na drvo, berač šumskih plodova, te naš najdraži – probni padobranac.
Međutim, nije sve tako crno – ljudi u BiH su dosta srčani i jedna velika prednost je što se ljudi žele dokazati svijetu. Žele dokazati da su sposobni, žele dokazati da mogu, žele pokazati da je BiH nešto više od samo politike i priča koje su u javnosti“, kažu iz Nsofta.
Kao i većina softverskih kompanija, susreću se s nedostatkom IT stručnjaka. Obrazovni sistem u BiH, slično kao i u Hrvatskoj nije usklađen sa stvarnim potrebama tržišta, no uspjeli su privući čak i strance da dođu raditi u Mostar.
„S obzirom na to da su naša ciljana grupa, u vidu ljudskih potencijala prvenstveno developeri, imamo kao i sve ostale IT firme, određenih poteškoća. Deficit ovog specifičnog kadra je sada već globalni problem i pokušavamo mu pristupiti jako ozbiljno. Obrazovni sistem jednostavno nije usklađen s potrebama tržišta i fakulteti nemaju sluha za radikalno mijenjanje plana i programa koji bi mlade ljude po završetku studiranja pripremio za poslovni svijet.
Imamo radnika sa svih krajeva svijeta – Britanca koji je došao u samim počecima firme na jedan party i ostao tu živjeti, imamo Libijca koji je naučio naš jezik, imamo Amerikanca koji bježi od zapadnog načina života i traži nešto novo upravo u BiH.
Mnogima nije bilo jednostavno donijeti odluku, promijeniti životnu sredinu i doći u tamo neki Mostar gdje ne znaju sa sigurnošću kakva ih budućnost čeka. Svaki naš radnik ima jedinstvenu životnu priču zbog koje ga cijenimo i upravo zbog toga nam je jako važno da svatko dobije priliku da se ostvari bez obzira na poteškoće ili različitosti koje sa sobom nosi“, kažu iz Nsofta.
Sada kada su postali i međunarodno uspješna kompanija, pokušavaju pozitivno uticati i na društvo, te planiraju pokrenuti uvođenje robotike i programiranja u osnovne škole u BiH, u saradnji s Croatian Makers – projektom kojeg je pokrenuo Nenad Bakić i koji je u Hrvatskim školama imao ogroman uspjeh.
„Svjesni smo da sada na sebi nosimo veliku odgovornost, pogotovo za budućnost svih radnika, njihovih porodica pa i čitave društvene zajednice – imamo za cilj donijeti društvene promjene i napokon krenuti iz prošlosti u budućnost.
Prvi sljedeći veliki korak koji radimo u ovom smjeru je zajednički projekt s Croatian Makers, gdje planiramo veliku izmjenu pristupu obrazovanju kroz osiguravanje robota i dodatne edukacije iz programiranja za osnovne škole u cijeloj BiH“, najavili su iz Nsofta.
Izvor: Biznis.ba
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca