PRIVREDA
Jedemo li voće i povrće bez pesticida?
BANJALUKA – Koncentracija ostataka pesticida u voću i povrću na tržištu BiH je u skladu sa evropskim prosjekom, s tim što potrošači upozoravaju da su potrebne češće kontrole.
„Iako često slušamo od nadležnih da u BiH nema toliko voća i povrća sa pesticidima, ipak kad ih ponekad kupim u radnjama, više nemaju miris voća i povrća, sve nešto vuče na hemiju. Najradije djeci dajem voće i povrće koje od bake i djeda dobijemo sa sela“, kaže jedna Banjalučanka.
Agencija za bezbjednost hrane BiH sprovodila je prošle godine kontrolu voća i povrća na pesticide. Od ukupno 139 analiziranih uzoraka, samo pet uzoraka je sadržavalo ostatke pesticida u koncentraciji iznad propisane vrijednosti, što ukupno čini 3,59 odsto.
Iz BiH je bilo porijeklom 68 uzoraka dok je 71 analizirani uzorak iz uvoza. Na osnovu rezultata koje je pokazao ovaj monitoring u prošloj godini, rizik od izloženosti potrošača ostacima pesticida putem ispitivanih proizvoda može se smatrati niskim.
Slaviša Kajkut, predsjednik Udruženja potrošača „Reakcija“ iz Banjaluke, kaže da je, na osnovu činjenica u izvještaju Agencije za bezbjednost hrane BiH, situacija sa voćem i povrćem na tržištu veoma dobra. „Ipak, kada potrošači odu u radnju, njima se nudi raznoliki sadržaj voća i povrća. Sam kvalitet voća i povrća određuje cijena. Što viša cijena, to je bolji kvalitet. Ali vidimo da se u radnjama nude proizvodi po drugoj i trećoj klasi po niskim cijenama, gdje se zasigurno ne može govoriti o nekom određenom kvalitetu“, rekao je Kajkut.
On kaže da se Udruženju potrošača „Reakcija“ kupci nisu žalili na kvalitet voća i povrća, ali da je ovo udruženje pregledanjem nekih prodavnica u Banjaluci uočilo nezadovoljavajući kvalitet voća i povrća na rafama. Murisa Marić, direktorica Udruženja građana DON iz Prijedora, kaže da proteklih godina ovom udruženju nije bilo pritužbi potrošača na voće i povrće, osim onih koje se odnose na povećanje cijena.
„Mi iz Udruženja smo skeptični na tu priču o niskom procentu koncentrisanih pesticida u voću i povrću, jer smo svjesni toga da bi jabuke opstale i bile komercijalne za tržište, one se moraju mnogo tretirati“, kaže Marićeva. Ona naglašava da građani koji kupuju voće i povrće isto peru u vodi sa sodom bikarbonom i zato smatra da bi kontrole trebalo da budu češće.
Tihomir Predić, šef Zavoda za agroekologiju u Poljoprivrednom institutu RS, kaže da, prema analizi Agencije za bezbjednost hrane, BiH nije ništa bolja ni lošija od zemalja EU, jer je procenat između tri do četiri odsto prekomjerne koncentracije pesticida u voću i povrću evropski nivo.
„Na osnovu onoga što je ispitano, uklapamo se u evropske standarde“, kazao je Predić. Ipak, on upozorava da su procenti vrlo varljiva kategorija i kad se radi o otrovima i zdravoj ishrani, onda je opasan i jedan procenat i smatra da zato treba pojačati kontrole.
„Mi još nismo na tom nivou da možemo pratiti sve te aktivne materije, pogotovo pesticida“, kaže Predić. Ističe da država mora da osposobi institucije i subvencioniše analize, jer se radi o veoma skupim ispitivanjima. Dodaje da je potrebno o tome stalno pričati da bi to došlo do onih koji odlučuju.
Savjeti za čišćenje
- Najzahtjevnije za čišćenje je voće koje raste na zemlji, kao što su npr. jagode. Napunite posudu vodom i dodajte jednu kašičicu sode bikarbone. Ostavite da odstoji pola sata. Nakon toga voće dobro isperite.
- Napravite unaprijed svoju mješavinu koja će efikasno čistiti prljavštinu s voća. Pomiješajte dvije kašičice sode bikarbone s jednom kašičicom iscijeđenog limunovog soka u šoljici vode. Sljedeći primjer je da napravite miks od dvije kašičice sirćeta sa jednom kašičicom limunovog soka i dodate im vodu.
- Bilo bi dobro da što češće gulite voće kupljeno u trgovinama, posebno ono bez deklaracija. Tako ćete smanjiti količinu hemikalija skidajući vanjski sloj s njega. Prije guljenja voćku dobro isperite.
Izvor: Nezavisne
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca