1. Razvoj umjetne inteligencije

Za pet godina, sve što kažemo i napišemo će se koristiti kao pokazatelj našeg mentalnog zdravlja. Obrasci u našem govoru i pismu, analizirani kroz nove kognitivne sustave, pokazat će u ranoj fazi nagovještaje smetnji u razvoju, duševnih bolesti i degenerativnih neuroloških bolesti. To će pomoći liječnicima i pacijentima u ranijoj dijagnozi,  nadzoru i praćenju tih stanja.

Poremećaji mozga, usporeni razvoj, psihijatrijske i neurodegenerativne bolesti predstavljaju ogroman problem, u smislu ljudske patnje i ekonomskog troška. Danas jedan od pet odraslih u SAD-u ima nekih problema s mentalnim zdravljem (depresije, bipolarne bolesti ili shizofrenije), a otprilike polovica osoba s teškim psihijatrijskim poremećajima nije primila nikakvu terapiju. Predviđa se da će globalni trošak istraživanja neurodegenerativnih narasti u SAD-u na šest milijardi dolara do 2030. godine.

Kognitivna računala će analizirati govore ili pisma pacijenata i tražiti pokazatelje potencijalnih mentalnih problema u jeziku. Analizirat će smisao, sintaksu i intonaciju. Potom će kombinirati rezultate tih mjerenja s onima iz rengenskih uređaja (MRI, EEG). Ti uređaju mogu dati potpuniju sliku o pojedincu za zdravstvene djelatnike kako bi se prepoznale, bolje razumjele i liječile osnovne bolesti, bilo da se radi o Parkinsonovoj bolesti, Alzheimerovoj bolesti, Huntingtonovoj bolesti, PTSP-u ili čak biološkim razvojnim poremećajima mozga kao što su autizam i ADHD. Ono što su nekoć bili nevidljivi znakovi će postati jasni signali vjerojatnosti bolesti kod nekog pacijenta, kao i koliko njihova terapija i plan liječenja djeluje te će se organizirati redovni liječnički posjeti s dnevnim procjenama kako bi se pacijenti oporavljali iz udobnosti svojih domova.

2. „Super vid“

U pet godina, novi uređaji koji koriste najmoderniju tehnologiju i umjetnu inteligenciju će nam pomoći vidjeti izvan područja dosad vidljivog spektra svjetlosti. Tako bi mogli dobiti uvid u potencijalne opasnosti koje dosad nismo mogli vidjeti. Ono što je najvažnije, ovi uređaji će biti prenosivi, pristupačnih cijena i dostupni svakome, pa će „super vid“ postati dio našeg svakodnevnog iskustva. 

Reklama

Više od 99,9 posto elektromagnetskog spektra ne može se promatrati golim okom. Tijekom posljednjih 100 godina, znanstvenici su napravili instrumente koji mogu emitirati i prepoznati energiju na različitim valnim duljinama. Danas se oslanjamo na neke od njih kako bi izradili medicinske slike našeg tijela, vidjeli šupljinu unutar zubi, provjerili torbe na aerodromu ili sletjeli avionom u magli. Međutim, ovi instrumenti su nevjerojatno specijalizirani i skupi i vide samo preko određenih dijelova elektromagnetskog spektra.

Vidljivost dosad nevidljivih ili nejasno vidljivih pojava oko nas može pomoći u prometu kako bi uvjeti bili jasnije vidljivi vozačima, ali i modernim vozilima bez vozača. Na primjer, korištenje novih kamera i senzora može pomoći automobilu vidjeti kroz maglu ili kišu, otkriti opasne uvjete na cesti, kao što je led, ili javiti postoji li neki objekt ispred nas i odrediti njegovu udaljenost i veličinu. Kognitivne računalne tehnologije će razmišljati o tim podacima i prepoznati da li je predmet na cesti samo prevrnuta kanta za smeće ili jelen prelazi cestu, ili pak upozoriti na rupu na cesti koja bi mogla dovesti do puknuća guma.

3. Makroskop

Za pet godina, koristiti ćemo računale algoritme i softvere koji će nam pomoći organizirati informacije o fizičkom svijetu. Tako će se sakupiti kompleksne datoteke u kojima su podaci iz milijarde uređaja u našem dometu i mogućnosti razumijevanja. Nazivaju ih „makroskopi“ – ali za razliku od mikroskopa koji mogu vidjeti vrlo male stvari ili teleskopa koji može vidjeti daleko, makroskop je sustav softvera i algoritama koji bi sve Zemljine složene podatke analizirao u prostoru i vremenu.

Danas nam fizički svijet daje samo uvid u naš međusobno povezani i složeni ekosustav. Prikupljamo mnogo podataka – ali većina je neorganizirana. Procjenjuje se da znanstvenici potroše 80% vremena na selekciju i čišćenje podataka umjesto na analiziranje i razumijevanje. Zahvaljujući internetu, novi izvori podataka se slijevaju iz milijuna priključenih objekata – od hladnjaka, žarulja i računala do daljinskih senzora kao što su dronovi, fotoaparati, sateliti i teleskopi. Ima već više od šest milijardi povezanih uređaja koji generiraju desetke eksabajta podataka mjesečno, sa stopom rasta od više od 30 posto godišnje. Nakon što smo uspješno digitalizirali informacije, poslovne transakcije i socijalne interakcije, sada smo u procesu digitalizacije fizičkog svijeta.

Reklama

Ovakva tehnologija će donijeti revoluciju mnogim industrijama i otkriti nove spoznaje o nekim od najvažnijih temeljnih problema s kojima se suočavamo, kao što je dostupnost hrane, vode i energije. Pomoći će u organiziranju i analizi podataka o klimi, uvjetima tla, vodnih resursa, praksi navodnjavanja. Tako će nova generacija poljoprivrednika imati uvid koji će im pomoći odrediti gdje posaditi biljke i očuvati dragocjene pitke vode.

Izvan našeg vlastitog planeta, makroskop tehnologija može, uz pomoć komplicirane korelacije različitih slojeva i količine podataka koje je prikupio teleskopima predvidjeti sudar asteroida i saznati više o njihovom sastavu. 

4. Medicinski čipovi

Za 5 godina, novi medicinski laboratoriji na čipu će poslužiti kao pravi nanotehnološki detektivi zdravlja – pratit će nevidljive tragove u našim tjelesnim tekućinama i odmah prepoznati je li vrijeme da posjetimo liječnika. Cilj je postići da jedan silikonski čip napravi sve kompleksne procese potrebne za analizu bolesti koji bi se inače provodili u biokemijskom laboratoriju. 

Rana dijagnoza bolesti je često presudna. U većini slučajeva, što se ranije dijagnosticira bolest veća je vjerojatnost uspješnog izlječenja i držanja pod kontrolom. Ipak, neke teške bolesti poput raka ili Parkinsonove bolesti se teško dijagnosticiraju s obzirom da se skrivaju u tijelu i da ih se najčešće dijagnosticira već kad se simptomi počnu pokazivati.

Informacije o tjelesnom zdravlju se mogu dobiti iz tjelesnih tekućina poput suza, sline, krvi, urina i znoja. Postojeća znanost pokušava sakupiti i analizirati ove male čestice, koje su tisuće puta manje nego jedna dlaka ljudske kose, ali često ne uspijeva. 

Reklama

Ovakvi čipovi bi se mogli ugraditi u male prenosive uređaje kojima bi ljudi mogli prikupiti i skenirati tjelesne tekućine i poslati informacije iz udobnosti njihova doma. Tada bi se te informacije poslale u bolničku bazu, a pacijenti bi dobili brzi odgovor o alarmantnosti njihova stanja i potrebe za posjetu liječniku.

5. Pametni senzori

Za pet godina, novi, povoljni uređaji raspoređeni u blizini bunara zemnog plina, oko skladišta i cjevovoda će omogućiti industriji da odmah detektira nevidljivo curenje plina.

Većina zagađivanja je nevidljiva ljudskom oku sve dok njihove posljedice ne postanu toliko očite da ih je nemoguće ignorirati. Metan, na primjer, je primarni sastojak prirodnog plina, obično smatran čistim izvorom energije. Ali, ako metan iscuri u zrak prije nego što se iskoristi, on može zagrijati Zemljinu atmosferu. Metan se procjenjuje da će biti drugi najveći uzrok globalnom zagrijavanju nakon ugljičnog dioksida (CO2).

U Sjedinjenim Američkim Državama, emisije iz sustava nafte i plina su najveći industrijski izvor metana u atmosferi. Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA) procjenjuje da je više od devet milijuna metričkih tona metana procurilo iz sustava prirodnog plina u 2014. godini. To je više stakleničkih plinova nego što su ih u zadnjih sto godina emitirali svi američki proizvodni pogoni željeza i čelika, cementa i aluminija.

Mreže IOT senzora će osigurati kontinuirano praćenje ogromne infrastrukture prirodnog plina, a curenje će se detektirati u nekoliko minuta umjesto nekoliko tjedana. Time će se smanjiti zagađenje, otpad i vjerojatnost katastrofalnih događaja.

Reklama

Izvor: 24sata.hr