Connect with us

PRIVREDA

Niska cijena zarobila maline u hladnjačama

BANJALUKA – Hiljade tona malina i kupina, koje su otkupljene od domaćih proizvođača, mjesecima stoje na lagerima zbog niskih izvoznih cijena, a vlasnici hladnjača poručuju da su zbog toga u velikim gubicima.

Objavljeno

 


Iako je berba malina završena prije više od četiri mjeseca, prodaja ide veoma sporo, jer se, za razliku od prethodnih godina, pojavio problem plasmana ovog voća.

Predsjednik Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH Ljubiša Alempić ističe da se u hladnjačama nalaze više od dvije trećine otkupljenih količina malina.

– Poljski malinari su prošle godine imali dobar i kvalitetan rod, zbog čega je cijena nenadano pala i sada se kreće od 1,8 do dva evra. Ta cijena se ne isplati domaćim hladnjačarima, jer su maline otkupljivali od proizvođača za 3,30 – 3,50 KM – kaže Alempić.

Vlasnik preduzeća “Agro dr” iz Bratunca Petko Rankić u hladnjači ima oko 500 tona malina i 200 tona kupina, a od završetka berbe nije prodao nijedan kilogram.

– Nemamo prodaje jer Poljska, Ukrajina i Kina imaju velike količine i povoljne cijene, a mi smo primorani da voće držimo u hladnjačama i sabiramo gubitke – priča Rankić.

Ističe da svakog mjeseca ima oko 25.000 KM troškova skladištenja, jer samo za struju koju potroši treba da plati između 12.000 do 15.000 maraka.

– Prošao je dug period od otkupa, pa su troškovi radnika i struje odavno premašili dobit koju bih ostvario ako bi maline prodao po sadašnjoj cijeni od dva evra, koliko mi nude. Niko od domaćih hladnjačara se ne može uklopiti u tu cijenu – naglasio je Rankić.

Reklama

Prema njegovim riječima, dodatni problem predstavlja i kvalitet malina, koji je prošle godine podbacio.

– Prošlogodišnje maline sa područja BiH i nisu naročitog kvaliteta, a problem je što naši proizvođači tokom berbe ne klasiraju ovo voće – rekao je Rankić.

Direktor preduzeća za otkup voća “Bos-agro food” Radmila Šaran kaže da je blokada u izvozu malina nastala prvenstveno zbog previsoke otkupne cijene, koja je godinama nerealna na tržištu BiH.

– Visoka otkupna cijena hladnjačarima dolazi glave i mi koji godinama radimo ovaj posao smo upozoravali da će doći godina kada će se to prelomiti – rekla je Šaranova.

Istakla je da će prema procjenama ove godine maline zasigurno biti otkupljivane po nižim cijenama, jer će ostati mnogo zaliha, kako kod nas tako i u Srbiji.

 – Iako su mnogi vlasnici hladnjača ostali blokirani, naše preduzeće još nekako uspijeva da plasira robu, ali generalno ne ostvarujemo neku zaradu – kazala je Šaranova.

Reklama

Savjetovala je proizvođačima da povedu računa o sortama malina koje sade, te da izbjegavaju konzumne sorte poput polke, a baziraju se na sortama vilamet i miker, jer su najkvalitetnije.

Neplanska proizvodnja Sa malinjaka u BiH ove godine ubrano je više od 10.000 tona malina, a prema procjenama stručnjaka do 2020. godine proizvodnja bi mogla premašiti 20.000 tona, što bi dodatno moglo pogoršati plasman ovog voća.

– Maline su u BiH počeli da sade i u regijama gdje ih nikada nije bilo, jer narod vidi dobru zaradu i zbog toga nemamo plansku proizvodnju. Ne možeš nikom zabraniti da na svojoj njivi zasadi voće koje želi – rekao je Ljubiša Alempić i naglasio da bi uspostavljanje neprofitnog skladišta, gdje bi proizvođači mogli da čuvaju maline i čekaju dobru cijenu a da ne zavise od vlasnika hladnjača, bio spas za malinare.

 

Izvor: Glas Srpske

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu