Connect with us

PRIVREDA

Kajmak sa Romanije i hercegovački med jedini brendovi

BANJALUKA – Romanijski skorup kajmak i hercegovački med jedini su brendirani prehrambeni proizvodi iz Republike Srpske, čime su dobili šansu da se svojom jedinstvenošću bore za tržišni dio kolača.

Objavljeno

 


Romanija

Uprkos tome što bi im se na toj trpezi mogao pridružiti i čuveni borički krompir, sir iz mijeha, sir trapist, semberski kiseli kupus, domaća rakija šljivovica i mnogi drugi nadaleko hvaljeni proizvodi, trenutno se ne vodi nijedan postupak njihove zaštite.

Nijemci, Britanci, Francuzi i drugi turisti željni mirnijeg odmora često navode da je domaća hrana jedan od razloga zbog čega će se na njihovoj mapi ponovo naći upravo Srpska. Ipak, proizvođači ovih delicija kažu da za sada ne vide neku veću korist od brendiranja. Znatan broj njih ni ne zna da su njihovi proizvodi zaštićeni ni koje im to prednosti može donijeti.

Proizvođači ovih kvalitetnih proizvoda ističu da prepreku predstavlja to što kupci ne dolaze lako do njih, jer ne postoje dovoljno efikasni kanali distribucije, i što hrana nije dovoljno reklamirana.

– Kajmak se pravi na tradicionalan način, nakon čega prolazi i laboratorijske kontrole. Specifičan je jer je to dimljeni kajmak koji se pravi samo na Romaniji i to u Han Pijesku, Rogatici i Sokocu – rekla je Nada Maksimović iz Udruženja „Romanijski skorup kajmak“.

Ona je istakla da je ovaj kajmak poseban zbog toga što nastaje u planinskom podneblju u netaknutoj prirodi i na svježem vazduhu, ali i zbog načina na koji se pravi.

– Nakon što odstoji na šporetu, formira se skorup, potom se kajmak dimi u kolibama na bukovom drvetu od 24 do 48 časova. Potom se reda u drvene kace i soli, nakon čega treba da odstoji najmanje mjesec i poslije toga bez zamrzavanja može da stoji i do šest mjeseci – ispričala je Maksimovićeva.

Bogata tradicija proizvodnje ovog kajmaka prenosila se s koljena na koljeno, zbog čega je oduvijek zauzimao posebno mjesto kod ljubitelja dobrog zalogaja. Za kilogram ovog autohtonog kajmaka je potrebno izdvojiti 20 KM.

Reklama

Zahvaljujući geografskom porijeklu nadaleko je čuven i hercegovački med koji, kako kažu pčelari, nastaje od preko 300 vrsta ljekovitog bilja.

– Svaki med je ljekovit, a hercegovački naročito. Divlja paša pčela sa velikim brojem biljaka i nezagađenost prostora doprinose izuzetnom kvalitetu ovog proizvoda – rekao je Obrad Ninković iz Saveza udruženja pčelara RS.

Proizvodnja meda u Hercegovini ima viševjekovnu tradiciju, a u posljednje vrijeme je sve veći broj mladih koji se bave pčelarenjem.

Ovom malom broju proizvoda koji će se na inostranom tržištu naći sa regionalnom oznakom uskoro bi se mogao pridružiti još jedan proizvod sa područja Hercegovine, a riječ je o nevesinjskom krompiru. Iz ove opštine su nedavno najavili pokretanje procedure zaštite.

Miroslav Marić iz Instituta za intelektualno vlasništvo BiH rekao je da je u BiH ustanovljeno 13 oznaka geografskog porijekla.

Iz Privredne komore RS pojašnjavaju da je veoma važno zaštititi prehrambene proizvode.

Reklama

– Sigurno je da imamo šansu u proizvodnji hrane kojoj će brendiranje garantovati i poseban kvalitet, ugled ili neko drugo obilježje koje se pripisuje njihovom geografskom porijeklu, a period približavanja Evropskoj uniji treba da bude iskorišćen kao povoljan za njihovu zaštitu – rekao je portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević.

Tradicija „na cijeni“
U borbi za konkurentnost na međunarodnom tržištu sve više se cijene tradicionalni proizvodi, odnosno proizvodi jedinstveni po sastojcima, načinu proizvodnje i prerade, te podneblju iz kojeg dolaze.

– Veća edukacija o nutritivnim i protektivnim svojstvima hrane uticala je na povećanje potražnje za proizvodima koji su nezaobilazan dio kulture i tradicije nekog kraja – naveli su iz Agencije za bezbjednost hrane BiH.

U BiH ima 13 zaštićenih proizvoda

* cazinski med od kestena

* gračaničko keranje

Reklama

* parmigiano reggiano

* sarajevske papuče

* sarajevski filigran

* kreševsko potkovano jaje

* ljubuški rani krompir

* sarajevski savat

Reklama

* hercegovački med

* sarajevska boza

* sarajevski zlatari

* duvan hercegovački ravnjak

* romanijski skorup kajmak

 

Reklama

Izvor: Glas Srpske

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu