Connect with us

PRIVREDA

Prošle godine u BiH uvezeno 178 kilograma zlata, cijena u odnosu na 2011. niža za 40 KM

SARAJEVO – Bosna i Hercegovina je prošle godine uvezla skoro 14.936,12 kilograma zlata, srebra, platine i dragulja u vrijednosti od 6.438.149 KM. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, najviše je uvezno draguljarskih predmeta i njihovih dijelova, dok je zlata uvezeno 178,69 kilograma u vrijednosti 10.033,42 KM.

Objavljeno

 


Čak 11.180 kilograma dragulja plaćeno je više od 5 miliona KM. Upravo su dragulji jedan od najvažnijih dijelova nakita koji bi svaki zlatar uvijek trebao imati na raspolaganju.

„U cijeloj BiH je mali broj zlatara koji znaju i mogu nešto popraviti, jer ne vode svi računa o kamenju. U Sarajevu ima možda pet zlatara koji se bave popravkom koja najčešće zahtijeva promjenu kamenja. Svaki zlatar uvijek mora imati kamenje, čak i za nakit koji je prodat prije mnogo godina“, kazao je za Klix.ba zlatar Fahrudin Sofić.

Sofić ističe da je Sarajevo nekada bilo prepoznatljivo po nakitu, da su ga, u vrijeme kada je filigran bio vrlo popularan, nazivali bečkim ogrankom. Međutim, od rata se sve promijenilo.

„U ratu je došlo do zastoja, zlata se nije imalo ni kupiti, ni prodati. Bilo je jeftino, svijet je prodavao ono što je imao da bi preživio. Nakon rata su se svi počeli baviti otkupom zlata koje je kasnije završavalo ko zna gdje. Otkup zlata je osiromašio područje i kod nas se zlato nigdje ne može nabaviti legalno. Nemaju ga ni banke“, kaže Sofić.

Cijena zlata ovisi o karatu. Tako, recimo, gram 8-karatnog zlata košta nešto više od 19 KM, 14-karatnog 34,50 KM, 18-karatnog 44 KM i 24-karatnog 60 KM. Zlato je bilo najskuplje 2011. godine, kada je gram čistog zlata (24-karatnog) iznosio blizu 100 KM.

„Kada je krenuo otkup, cijena se stalno dizala. Zlato je bilo najskuplje 2011. godine. Ono što je također važno istaći jeste da je velika razlika i u cijeni i u kvalitetu između ručno rađenog i industrijskog nakita. U slučaju ručne proizvodnje proces izrade je dugotrajan, od skiciranja, naručivanja, brušenja i svega ostalog“, ističe Sofić.

Elmir Šehić, sestrić i saradnik Fahrudina Sofića, koji će naslijediti tradicionalni porodični posao, ističe da je bijelo zlato među bh. građanima popularnije u odnosu na žuto, iako je nešto lošijeg kvaliteta.

Reklama

„Bijelo i žuto zlato od 14 karata ima istu količinu zlata u sebi, 58,5 promila, a ostatak je neka legura koja daje ostale karakteristike. Kod žutog zlata je to žuta boja koja daje čistoću, dodaju se bakar i srebro, a kod bijelog zlata legura daje boju. Bijelo zlato je slabije plemenitosti, nema lijepu boju, uvijek se mora presvući rodijem da bi se dobila fina boja“, kazao nam je Šehić.

U godini koja je iza nas, osim dragulja, najviše su se uvozili otpaci i lomljevina plemenitih metala ili metala platiranih plemenitim metalima (1.090 kg u vrijednosti od 9.593,35 KM), ostali predmeti od plemenitih metala ili metala platiranih plemenitim metalima (1.583,40 kg u vrijednosti od 904.598,99 KM), a zatim predmeti zlatarstva ili filigranstva i njihovi dijelovi (886,74 kg u vrijednosti od 135.832,57 KM). Najmanje su se uvozili obični metali platirani zlatom u obliku proizvoda ili srebro (1 kg u vrijednosti od 329,91 KM) i platina, neobrađena u obliku proizvoda ili u obliku praha (15,36 kg u vrijednosti od 19.047,17 KM).

Zlatar Sofić ističe da se treba nagledati zlata da bi se ono pravo znalo prepoznati, zato, bez obzira na ugravirani broj, uvijek treba zatražiti mišljenje stručnjaka. Tvrdi da sve što je moderno nije trajno, a nove generacije, uprkos tome, najčešće biraju bižuteriju koja „šljašti“ i koja je toliko lošeg kvaliteta da se čak ne može ni popraviti. S druge strane, nešto ozbiljnija generacija još uvijek preferira kvalitet i jedinstvenost i pri tome ne pita za cijenu.

 

Izvor: Klix

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu