Ministarstvo trgovine i turizma RS uplatilo je Sindikalnoj organizaciji „Boske“ 495.189 KM za izmirenje obaveza prema radnicima, a „Zekstra“ i „Delta“, koje su ranije kupile ovu RK, su se ugovorom iz jula 2009. godine obavezale da će taj novac vratiti u budžet RS.

Međutim, kako taj novac nisu uplatili, Ministarstvo je 2011. godine podnijelo tužbu.

Okružni privredni sud u Banjaluci je presudom koja je donesena 19. januara ove godine obavezao „Zekstru“ i „Deltu“ da pod prijetnjom izvršenja u roku od 30 dana od pravosnažnosti presude soliradno izmire dug od 495.189 KM te da plate i zakonske zatezne kamate počev od kraja marta 2011. godine.

Presudom, koja je u posjedu portala Capital.ba, sud je odbacio tvrdnje zastupnika „Zekstre“ i „Delte“ da vlasnik „Zekstre“ Dragan Đurić nije imao ovlaštenje za zaključivanje ugovora sa Vladom RS i Sindikalnom organizaciojom „Boske“ kojim je definisan način izmirenja obaveza prema radnicima.

Sud je naveo da je, prema punomoći koju su članice konzorcijuma „Delta – Zekstra“ dale Draganu Đuriću da može u njihovo ime potpisati sa Vladom RS ugovor o prodaji akcija „Boske“ i preduzimati i druge radnje koje su u vezi sa ovim ugovorom, on ovlašten i za potpisivanje ugovora o izmirenju obaveza prema radnicima, jer je taj ugovor u vezi sa ugovorom o kupovini akcija.

Sud je odbacio i navode tuženih da na spornom ugovoru nije bilo pečata „Zekstre“ i „Delte“ te da shodno tome nije ni zaključen, navodeći da zakon nije propisao da ugovor o preuzimanju ispunjenja mora biti zaključen u pismenoj formi i da se on smatra zaključenim kada se ugovorne strane sporazumiju o osnovnim elementima.

„Iz ugovora od 3. jula 2009. godine vidi se da su se ugovorne strane sporazumjele da će Vlada ispuniti obaveze prema radnicima, koje je ugovorom o kupovini akcija preuzeo kupac, a da će iznos isplaćenih obaveza kupca vratiti Vladi u određenom roku. Dragan Đurić je bio ovlašteni zastupnik konzorcijuma i ugovor se smatra zaključenim. Kako zakon nije propisao da ugovor mora biti zaključen u pismenoj formi navodi tuženih da on nije ovjeren pečatom članica konzorcijuma nisu od uticaja na pravnu valjanost tog ugovora. Za punovažnost ovog ugovora bitno je da je ovlašteno lice konzorcijuma dogovorilo bitne elemente ugovora sa drugom ugovornom stranom, a to je u konkretnom slučaju i učinjeno“, navodi se u presudi.

Reklama

Zastupnik „Zekstre“ Predrag Baroš i dalje tvrdi da ne postoji osnov za usvajanje ovog tužbenog zahtjeva u odnosu na firme „Zekstra“ i „Delta“.

On je za Capital rekao da Dragan Đurić kao predstavnik konzorcijuma nije imao ovlašćenje za potpisivanje spornog ugovora, niti je ovaj ugovor potpisan tako da može da predstavlja obavezu „Zekstre“ i „Delte“.

„Da ugovor nije potpisan svjedoče brojni dopisi upućeni od strane Ministarstva trgovine i turizma kojima se zahtjeva dostava potpisanih i ovjerenih primjeraka ugovora“, rekao je Baroš.

On kaže da se kroz presudu ne pravi razlika između konzorcijuma pravnih lica „Zekstra“ i „Delta“ koji je sa Vladom RS zaključio ugovor i aneks ugovora o prodaji akcija u RK „Boska“ i članica konzorcijuma „Zekstra“ i „Delta“, koje imaju poseban pravni subjektivitet i samostalno istupaju u pravnom prometu.

„Pravna lica „Zekstra“ i „Delta“ nisu pasivno legitimisana za učešće u ovom sporu jer ona nisu samostalno zaključila niti preuzela obavezu isplate 495.189 KM prema Vladi RS. S druge strane ni konzorcijum pravnih lica „Zekstra“ i „Delta“ nije preuzeo ovu obavezu, jer da bi jedan pravni posao bio zaključen u ime konzorcijuma, obje članice moraju da izdaju ovlašćenje u pisanoj formi za zaključenje posla, odnosno za potpis i ovjeru ugovora. Zbog toga smatramo da nisu bili ispunjeni uslovi za usvajanje tužbenog zahtjeva“, rekao je Baroš i dodao da će njegov klijent sigurno iskoristiti pravo na žalbu.

Sporni ugovor između konzorcijuma „Delta-Zekstra“ potpisan je 3. jula 2009. godine, odnosno nakon što je ovaj konzorcijum privatizovao „Bosku“. Ugovor je potpisao ministar trgovine i turizma Predrag Gluhaković, Dragan Đurić ispred konzorcijuma i tadašnji predsjednik Sindikalne organizacije „Boske“ Branka Gostić. Vlada RS je isplatila Sindikatu oko pola miliona KM, a konzorcijum taj novac nikada nije vratio tvrdeći da Đurić nije imao ovlaštenje da ih zastupa te da ugovor i nije potpisan jer nije imao pečat konzorcijuma.

Reklama

Privatizaciju RK Boska od početka prate brojni skandali, kao što je nestanak ugovora i bankarskih mjenica vrijednih 300.000 evra, kojima je garantovano da će kupac izmiriti svoje obaveze. Nestanak ugovora nije toliki problem, jer postoje ovjerene kopije, ali ukoliko mjenice ne budu pronađene neće se moći izvršiti nijedna sankcija koju ugovor predviđa.

Izvor: Capital.ba