PRIVREDA
U Banjaluci se danas održava konferencija o liderstvu u biznisu
BANJALUKA – Danas se u Banjaluci održava konferencija pod nazivom “Liderstvo u biznisu”, koju organizuju Kolektiv – Posao.ba u saradnji sa ICBL-om i agencijom Boram.
Konferenecija u Banjaluci je posljednja u nizu konferencija, pod sloganom „Korak po korak“, koje su ranije održane u Tuzli, Mostaru, Bijeljini, Bihaću i Sarajevu sa ciljem unapređenja kvaliteta diskusije o socio-ekonomskim reformama u Bosni i Hercegovini.
Učesnici na konferenciji su predstavnici poslovne zajednice, lokalnih vlasti, NVO sektora i akademske zajednice, a svoja iskustva na konverenciji iznose uspješni privrednici iz oblasti malih i srednjih preduzeća koji daju značajan doprinos zajednici kroz otvaranje novih radnih mjesta.
Konferenciju je uz pozdravni govor otvorio šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark, govoreći o važnosti nastavka međusobne saradnje entiteta u BiH na provedbi Reformske agende, jer se najveći dio ekonomskih reformi odvija na tim nivoima vlasti. „Nakon godinu i po dana provođenja Reformske agende, urađena je polovina od planiranog i važno je zadržati strpljenje u iščekivanju njenih punih rezultata. Građani treba da se strpe još malo, jer su svi pokazatelji dobri, osim jednog – procenta direktnih stranih investicija, gdje nema zabilježenog rasta. To nije rezultat reformi ili privrede, već politike i političke nestabilnosti u zemlji“ – dodao je Wigemark.
Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke izjavio je da mu je drago da je Banjaluka domaćin jedne od serija ovih konferencija, te da je potrebno razgovarati o reformskim koracima.
„Reformsku agendu ne vidim kao dogmu, ona je ustvari okvir koji bi trebalo da daje pravce za domaće vlasti. Ne samo zbog Evropske unije kao cilja do kojeg možda nekad dođemo, već kao zadatke koje mi sami zbog sebe moramo da činimo u više segmenata: u javnim finansijama, reformi javne uprave, poslovnom okruženju itd“ – dodaje Radojičić.
Da je teško biti privrednik u BiH potvrdio je Saša Trivić, direktor banjalučkog preduzeća „Krajina klas“, te da privrednici u BiH moraju biti uporni kako bi prevazišli sve poteškoće u poslovanju. „Nije lako poslovati u BiH, o čemu govori i sama činjenica da nemamo previše stranih investicija. BiH nije naročito primamljivo tržite. I ono što imamo stranih investitora, došli su da koriste prirodne resurse ili monopol nekog tržišta. Vrlo malo ima ozbiljnih stranih kompanija koje pomažu razvitak BiH“ – rekao je Trivić.
O iskustvu jedne uspješne banjalučke IT kompanije, koja je svoje poslovanje proširila u inostranstvo, govorio je Bojan Vuković, predstavnik firme DVC Solutions.
„Prošle godine smo zajedno sa četrnaest IT kompanija i devet pridruženih članova osnovali IT klaster Banjaluka. Podršku su nam pružili Ekonomski fakultet u Banjaluci, USAID putem projekta „Partnership for Innovation“, Ministarstvo nauke i tehnologije RS, Inovacioni centar Banjaluka, Gradska razvojna agencija i Agenicija za informaciono društvo. Danas, nakon godinu dana rada klaster daje značajne rezultate, a razvili smo i strateški akcioni plan do 2020. godine. Naš fokus će biti prvenstveno na edukaciji mladih ljudi, kako bismo ih učinili konkurentnijim na tržištu radne snage“ – izjavio je Vuković.
S.S.
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca