Connect with us

PRIVREDA

Bezakonje na 60 posto FBiH: Bespravna sječa sveprisutna, štete milionske

SARAJEVO – S obzirom na to da Federacija BiH već skoro osmu godinu nema krovnog akta kojim bi regulisala upravljanje polovinom vlastite teritorije, odnosno nema Zakon o šumama, stanje u ovoj oblasti je, blago rečeno, alarmantno.

Objavljeno

 


Bespravna sječa i nezakonito zauzimanje šumskog zemljišta uzeli su maha više nego ikada, pojavile su se brojne biljne bolesti, otežan je rad šumske inspekcije, a štete se već odavno mjere u milionima. Novi Nacrt Zakona o šumama FBiH, kojim se planira urediti poluanarhično stanje u ovom resoru, prošao je parlamentarnu proceduru i trenutno je u fazi javne rasprave. O odredbama Zakona razgovarali smo sa Šemsudinom Dedićem, ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH.

Šume i šumska zemljišta u Federaciji BiH čine skoro 60 posto ukupne površine. Samo taj podatak dovoljan je da održivo upravljanje i gospodarenje šumama i šumskim zemljištem predstavi kao nesumnjiv vitalni državni interes. Međutim, još od 27. novembra 2009. godine, kada je Ustavni sud FBiH proglasio neustavnim dotadašnji Zakon o šumama FBiH, veći bh. entitet nema novog Zakona o šumama, iako je period od 2009. do 2015. godine obilježilo nekoliko prijedloga (prednacrta, nacrta), koji nažalost nisu dobili potrebnu podršku iz raznoraznih razloga.

Bez zakona: Bespravne sječe, osiromašenje šuma, nema pošumljavanja

Gdje je bio problem i zbog čega Zakon o šumama nije donesen ni nakon toliko godina, upitali smo Šemsudina Dedića, federalnog ministra u čijem se resoru nalazi oblast šumarstva.

„Presudom Ustavnog suda Federacije iz 2009. godine prestala je primjena Zakona o šumama koji je donesen 2002. godine i koji je na teritoriji Federacije BiH u pogledu organizacije u oblasti šumarstva i finansiranja skoro u potpunosti implementiran. Ovakvom situacijom došlo je do blokade u daljnjem razvijanju i održavanju institucija te se stvorila mogućnost za poduzimanje određenih nezakonitih radnji na terenu“, kaže Dedić.

Zbog pravnog vakuuma na nivou FBiH, do 2011. godine na snazi je bila Uredba o šumama, a kantoni su u međuvremenu donijeli svoje zakone o šumama po kojima gospodare tim resursom. Dedić ističe da je cilj novog Zakona uvesti red u ovu oblast, zaštititi šume, povećati transparentnost i omogućiti održivo upravljanje ovim prirodnim resursom.

Iz razloga što to već godinama nije rađeno, nastale su višestruke štete.

Reklama

„Osiromašenje šuma u svim segmentima, ogromne bespravne sječe, osnovni desetogodišnji planovi u šumarstvu se ne izvršavaju, odnosno, ne izvršavaju se radovi biološke reprodukcije šuma, kao sto je: pošumljavanje, popunjavanje, njega i čišćenje šumskih kultura, proizvodnja šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala, prorjeđivanje sastojina, sanacija požarišta, prevođenje degradiranih sastojina u viši uzgojni oblik, rekonstrukcija i konverzija izdanačkih šuma, makija, šikara i šibljaka, zaštita šuma, projektovanje, izgradnja, rekonstrukcija i održavanje šumske infrastrukture“, pojašnjava ministar.

Šumska preduzeća sijeku najbolju šumu

Slično stanje zabilježeno je i u šumskim privrednim društvima i drvoprerađivačkim preduzećima u Federaciji BiH.

„Preduzeća su uglavnom opterećena sa velikim brojem radnika, tako da sječivi etat kojima raspolažu preduzeća, nije dostatan za podmirivanje svih troškova i obaveza. Zbog toga sva preduzeća rade u šumama visoke vrijednosti i zanemaruje se rad u ostalim kategorijama šuma, što ima nesagledive posljedice po šume u Federaciji BiH“, ističe sagovornik.

Prema njegovim riječima, drvna industrija je, s druge strane, u prošloj godini ostvarila veći izvoz za 12,1 posto u odnosu na 2015. godinu, a u strukturi tog izvoza najveće učešće ima proizvodnja viših faza prerade drveta i proizvodnja namještaja, koja iz godine u godinu raste.

Nacrt Zakona o šumama FBiH prošao je parlamentarnu proceduru i trenutno traje javna rasprava. Na pitanje kako Vlada FBiH kao predlagač planira regulirati i unaprijediti ovu oblast, Dedić ističe da je Zakonom jasno precizirana nadležnost, obaveze, ali i odgovornosti.

Reklama

„Zakonom se prvenstveno štiti šuma i šumsko zemljište i osigurava trajnost gospodarenja. Veliki, ako ne i najveći problem Zakona o šumama iz 2002. godine je što je postojala mogućnost prebacivanja odgovornosti na drugog po pitanju čuvanja i zaštite šuma. U novom Nacrtu zakona o šumama precizno je istaknuto ko upravlja, ko gospodari i čuva, a ko vrši nadzor nad obavljanjem poslova u šumarstvu, kao i sankcije za nepostupanje po propisu“, pojašnjava Dedić, dodajući da uloga Federalne uprave za šumarstvo novim odredbama Zakona nije umanjena.

Novi Zakon: Federacija BiH vlasnik, kantoni i lokalne zajednice upravljaju šumama

S obzirom na to da je javnost u proteklom periodu ponajviše insistirala na pitanju vlasništva i gospodarenja šumama, ministra smo upitali da li će se kantonalni Zakoni o šumama „ugraditi“ u okvirni federalni i ko će, ustvari, gospodariti šumskim bogatstvima u FBiH prema novom Zakonu, Federacija BiH ili kantoni.

 „Kantonalni zakoni se trebaju uskladiti sa federalnim zakonom. Državnu šumu i šumsko zemljište po pitanju vlasništva zastupa Federalno ministarstvo, a ono zajedno sa kantonalnim ministarstvima i jedinicama lokalne zajednice, u skladu sa ovim zakonom, upravljaju ovim resursom. Državnim šumama i šumskim zemljištem na području kantona gospodarit će jedan korisnik šuma koji je odgovoran i za čuvanje šuma, a iznimno propisani su i uslovi za eventualno osnivanje novog šumsko-privrednog društva u skladu sa elaboratom o ekonomskoj opravdanosti formiranja istih“, pojašnjava ministar.

Naknade za korištenje šuma: Veća sredstva lokalnim zajednicama

Kada je riječ o naknadama za korištenje šuma i poziciji lokalnih zajednica u tom kontekstu, ministar Dedić objašnjava tačan omjer prema kojem bi se naknade raspoređivale novim Zakonom.

Reklama

„Naknada za korištenje državnih šuma iznosi 8 posto od prihoda ostvarenog prodajom šumskih drvnih sortimenata, računajući cijenu drveta na panju u skladu sa cjenovnikom i prihod od nedrvnih šumskih proizvoda i plaća se 1 posto namjenski prihod Federaciji BiH, 1 posto kantonu i 6 posto na račun lokalne samouprave. Naknadu za korištenje šuma uplaćivat će direktno korisnik šuma na račun lokalne zajednice do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec, a na temelju izdatih računa za šumske drvne sortimente. To je bila jedna od osnovnih primjedbi lokalnih zajednica na Nacrt zakona, kao i primjedba određivanja osnovice za obračun naknade, što će se jasnije odrediti nakon provedene javne rasprave“, govori Dedić.

On ističe da je niz prednosti novog Zakona o šumama u odnosu na onaj iz 2002. godine, koji je i proglašen neustavnim, podcrtavajući jasno preciziranje svih nadležnosti i odgovornosti te sankcije u oblasti šumarstva za nepoštivanje propisa.

Dodaje i da će se novim Zakonom šume kestena, kao i pojedine vrste drveća u šumama, zaštititi na način da će za njih važiti poseban režim gospodarenja, preciznije bit će proglašene zaštitnim šumama ili šumama sa posebnom namjenom.

 

Izvor: Klix.ba

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu