PRIVREDA
Gradiška rasadnik budućih agronoma
GRADIŠKA – Budućnost poljoprivrede Lijevča polja je u mladim i školovanim kadrovima, zbog čega se u gradiškoj Srednjoj stručnoj i tehničkoj školi trude da organizuju što kvalitetniju praktičnu nastavu.
Na školskoj parceli, koju su nedavno dobili, ogradili i pripremili za sjetvu, gotovo svakodnevno se može vidjeti pedesetak učenika poljoprivredne struke. Njima su ovih dana pune ruke posla, jer žele da uzgoje najbolje sorte paradajza, paprike, krastavaca, ali i mnoge vrste voća.
Profesor Mladen Marić kaže da se praktična nastava odvija na parceli površine oko sedam dunuma u prigradskom naselju Brestovčina.
„Postavljamo tri plastenika površine oko 500 kvadrata u kojima ćemo najviše proizvoditi prvoklasne sorte paprike i paradajza. Takođe, kopamo i rupe za sadnju kruške, jabuke, trešnje, šljive i breskve, tako da ćemo imati oko 60 sorti ovog voća“ – ističe Marić i dodaje da su na parceli idealni uslovi da đaci teoretsko znanje primijene u praksi.
Učenik Mile Popović iz Gornjih Karajzovaca, koji osim u školi znanje stiče i na porodičnom imanju, kaže da đaci najbolje mogu da nauče kroz rad.
„Volim poljoprivredu, od malih nogu sam na njivi i u plasteniku i ova vrsta proizvodnje je naša perspektiva. Mladi treba da se okrenu poljoprivredi, jer će uz uložen trud i znanje sigurno uspjeti. Za mene nema dileme, moj cilj je da nakon školovanja unaprijedim i proširim porodičnu djelatnost u proizvodnji cvijeća i sadnica južnog voća“ – ističe Popović.
Učenik trećeg razreda smjer poljoprivredni tehničar Petar Janjić kaže da je na časovima praktične nastave naučio sve o pravilnoj sadnji voća, od kopanja rupa, do stavljanja mineralnog đubriva. Znanje na djelu pokazali su i maturanti, a učenik Neven Miladinović kaže da će u ovoj školi imati čime da se pohvale.
„U plastenicima smo radili sve prema uputstvima profesora, zbog čega očekujemo rod u izobilju. Nadam se da će našu majstoriju dolaziti da vide i drugi“ – priča Miladinović ponosno pokazujući na plastenik.
Njegove školske drugarice predvođene profesoricom Marom Sabljić pokazale su nam kako presađuju rasade paprike u čaše, spremajući ih za plastenike.
„Vrijeme je idealno za radove, a učenici su veoma koncentrisani na poslove. Imamo sve uslove za kvalitetnu praktičnu nastavu i to želimo maksimalno da iskoristimo. Prvi rezultati idu u prilog tome, jer smo veoma zadovoljni rasadom“ – ističe Sabljićeva.
Učenica Vedrana Krivošija dodaje da su rasadi paprike u veoma dobrom stanju, te da će biti u idealnoj fazi u vrijeme iznošenja u plastenike.
Direktor Srednje stručne i tehničke škole Darko Golić rekao je da je cilj zaposlenih u ovoj ustanovi da kvalitet nastave podignu na vrhunski nivo.
„U tome i uspijevamo zahvaljujući odličnom nastavnom kadru, izuzetnoj generaciji učenika i školskoj ekonomiji. Posjedujemo svu potrebnu mehanizaciju, od traktora do pluga, rotofreze i ostalog pribora i uvjeren sam da je naša škola rasadnik vrsnih budućih agronoma, ali i uglednih poljoprivrednih proizvođača“ – istakao je Golić.
Više novca za agrar
Opština Gradiška zamajac razvoja vidi u ulaganju u poljoprivrednu proizvodnju, a od neprskanih jabuka iz rodnih voćnjaka širom Lijevče polja i Potkozarja planiraju da naprave brend. Svjesni činjenice da je Gradiška agrarna opština, te da je potrebno napraviti iskorak u promociji poljoprivredne proizvodnje, lokalna vlast će ove godine iz budžeta izdvojiti 200.000 maraka za razvoj poljoprivrede, što je za 50.000 maraka više nego lani.
Izvor: Glas Srpske
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI4 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca