PRIVREDA
Gradiška rasadnik budućih agronoma
GRADIŠKA – Budućnost poljoprivrede Lijevča polja je u mladim i školovanim kadrovima, zbog čega se u gradiškoj Srednjoj stručnoj i tehničkoj školi trude da organizuju što kvalitetniju praktičnu nastavu.
Na školskoj parceli, koju su nedavno dobili, ogradili i pripremili za sjetvu, gotovo svakodnevno se može vidjeti pedesetak učenika poljoprivredne struke. Njima su ovih dana pune ruke posla, jer žele da uzgoje najbolje sorte paradajza, paprike, krastavaca, ali i mnoge vrste voća.
Profesor Mladen Marić kaže da se praktična nastava odvija na parceli površine oko sedam dunuma u prigradskom naselju Brestovčina.
„Postavljamo tri plastenika površine oko 500 kvadrata u kojima ćemo najviše proizvoditi prvoklasne sorte paprike i paradajza. Takođe, kopamo i rupe za sadnju kruške, jabuke, trešnje, šljive i breskve, tako da ćemo imati oko 60 sorti ovog voća“ – ističe Marić i dodaje da su na parceli idealni uslovi da đaci teoretsko znanje primijene u praksi.
Učenik Mile Popović iz Gornjih Karajzovaca, koji osim u školi znanje stiče i na porodičnom imanju, kaže da đaci najbolje mogu da nauče kroz rad.
„Volim poljoprivredu, od malih nogu sam na njivi i u plasteniku i ova vrsta proizvodnje je naša perspektiva. Mladi treba da se okrenu poljoprivredi, jer će uz uložen trud i znanje sigurno uspjeti. Za mene nema dileme, moj cilj je da nakon školovanja unaprijedim i proširim porodičnu djelatnost u proizvodnji cvijeća i sadnica južnog voća“ – ističe Popović.
Učenik trećeg razreda smjer poljoprivredni tehničar Petar Janjić kaže da je na časovima praktične nastave naučio sve o pravilnoj sadnji voća, od kopanja rupa, do stavljanja mineralnog đubriva. Znanje na djelu pokazali su i maturanti, a učenik Neven Miladinović kaže da će u ovoj školi imati čime da se pohvale.
„U plastenicima smo radili sve prema uputstvima profesora, zbog čega očekujemo rod u izobilju. Nadam se da će našu majstoriju dolaziti da vide i drugi“ – priča Miladinović ponosno pokazujući na plastenik.
Njegove školske drugarice predvođene profesoricom Marom Sabljić pokazale su nam kako presađuju rasade paprike u čaše, spremajući ih za plastenike.
„Vrijeme je idealno za radove, a učenici su veoma koncentrisani na poslove. Imamo sve uslove za kvalitetnu praktičnu nastavu i to želimo maksimalno da iskoristimo. Prvi rezultati idu u prilog tome, jer smo veoma zadovoljni rasadom“ – ističe Sabljićeva.
Učenica Vedrana Krivošija dodaje da su rasadi paprike u veoma dobrom stanju, te da će biti u idealnoj fazi u vrijeme iznošenja u plastenike.
Direktor Srednje stručne i tehničke škole Darko Golić rekao je da je cilj zaposlenih u ovoj ustanovi da kvalitet nastave podignu na vrhunski nivo.
„U tome i uspijevamo zahvaljujući odličnom nastavnom kadru, izuzetnoj generaciji učenika i školskoj ekonomiji. Posjedujemo svu potrebnu mehanizaciju, od traktora do pluga, rotofreze i ostalog pribora i uvjeren sam da je naša škola rasadnik vrsnih budućih agronoma, ali i uglednih poljoprivrednih proizvođača“ – istakao je Golić.
Više novca za agrar
Opština Gradiška zamajac razvoja vidi u ulaganju u poljoprivrednu proizvodnju, a od neprskanih jabuka iz rodnih voćnjaka širom Lijevče polja i Potkozarja planiraju da naprave brend. Svjesni činjenice da je Gradiška agrarna opština, te da je potrebno napraviti iskorak u promociji poljoprivredne proizvodnje, lokalna vlast će ove godine iz budžeta izdvojiti 200.000 maraka za razvoj poljoprivrede, što je za 50.000 maraka više nego lani.
Izvor: Glas Srpske
PRIVREDA
Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
PRIVREDA
Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
PRIVREDA
Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
-
NEKRETNINE2 meseca prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prije
Rodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prije
Izvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca