Connect with us

PRIVREDA

Izraelci nude 92, Arselor Mital 63,6 miliona KM

BANJALUKA – „Izrael investment grupa“ ponudila je 92 miliona, a „Arselor Mital“ 63,6 miliona maraka za većinski paket akcija u Rudniku željezne rude (RŽR) „Ljubija“ iz Prijedora.

Objavljeno

 


U Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS ove sedmice su otvorene nove ponude za akcije, čiji je vlasnik Vlada RS. Ponude koje su stigle 16. marta je objelodanio portal „capital.ba“.

Izraelci su dostavili konkretniju i finansijski bolju ponudu, koja je u odnosu na prethodnu povećana za čak 32 miliona, dok je „Arselor Mital“ svoju ponudu poboljšao za 3,6 miliona KM.

„Izrael investment grupa“ u ponudi navodi da u RŽR „Ljubija“ planira da investira 65 miliona KM u naredne tri godine, uključujući osnivanje odjeljenja za istraživanje i razvoj, s ciljem uvođenja novih tehnologija. Ova kompanija obavezala se i da će zadržati postojeći broj radnika koji imaju ugovor na neodređeno vrijeme i da će u trogodišnjem periodu na neodređeno zaposliti još 320 radnika. Naveli su i da će zadržati postojeću djelatnost rudnika i njegovih zajedničkih preduzeća i da će proširiti djelatnost na transport i vađenje gline.

Izraelska kompanija je izrazila spremnost da uplati depozit nakon što Narodna skupština RS da saglasnost na odluku Vlade o izboru kupca. Naveli su i da su spremni da daju bezuslovnu bankarsku garanciju, naplativu na prvi poziv, koja bi iznosila minimalno 20 odsto od vrijednosti investicije.

„Arselor Mital“ u ponudi navodi da će u modernizaciju i razvoj ležišta Omarska, Tamošnica i Ljubija u narednih deset godina investirati 63 miliona KM. U ovoj kompaniji su se obavezali da će zadržati postojeći broj radnika i zaposliti do 300 novih, u zavisnosti od zahtjeva tržišta i rudarskog plana, te da će zadržati i proširiti postojeće profitabilne djelatnosti.

„Arselor Mital“ nije dostavio garancije ni za ponudu niti za dobro izvršenje posla, jer smatraju da to nije potrebno, s obzirom na to da u RS posluju 13 godina, ali su naveli i da su spremni da to pitanje razmotre ukoliko Vlada bude zahtijevala garanciju.

Ministar industrije, energetike i rudarstva RS Petar Đokić nije mogao da potvrdi detalje novih ponuda, navodeći da su one poboljšane, posebno u dijelu koji se odnosi na cijenu akcija.

Reklama

– Vlada nije danas razmatrala ponude, jer su otvorene 20. marta, ali će ih sigurno vrlo brzo razmatrati. Nismo spremni da izlazimo sa tim prijedlogom na narednu sjednicu Narodne skupštine, koja počinje 28. marta, tako da će to pitanje biti razmatrano na sljedećoj sjednici, a do tada će biti izvršen detaljan uvid u ponude i biće obavljene konsultacije sa ponuđačima. Potrebna su pojašnjenja dijelova ponuda – rekao je Đokić i dodao da Vlada nije bila zadovoljna ranije dostavljenim ponudama.

 

Ranije ponude

Vlada je dva puta povlačila ponude sa dnevnog reda Narodne skupštine RS, nakon čega su se „Izrael investment grupa“ i „Arselor Mital“ odlučili da dostave i treću.

U prvoj ponudi Izraelci su nudili 53 miliona, a „Arselor Mital“ 29 miliona KM. Nakon toga obje kompanije su povećale svoje ponude na 60 miliona KM.

 

 

Reklama

Izvor: Glas Srpske

Nastavite čitati

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu