Connect with us

PRIVREDA

Jedinstveno tržište za šest mjeseci?

BANJALUKA – Carinska unija ili, tačnije, jedinstven ekonomski prostor zemalja zapadnog Balkana mogao bi zaživjeti za otprilike šest mjeseci, a već na predstojećem sajmu u Mostaru vjerovatno će biti potpisan sporazum kojim bi se zemlje (Srbija, BiH, Crna Gora, Makedonija, Kosovo, Albanija) obavezale da u tom smjeru počnu s usklađivanjem procedura i dokumenata, saznaju “Nezavisne novine”.

Objavljeno

 


CEFTA

Tim povodom juče je u Beogradu održan sastanak predstavnika Spoljnotrgovinske komore BiH i Privredne komore Srbije, na kojem je dogovoreno da se krene u komunikaciju i s ostalim komorama kako bi taj proces jedinstvenog tržišta što prije zaživio u praksi.

S obzirom na to da carinska unija u okviru CEFTA već praktično postoji, zemlje zapadnog Balkana u narednom periodu radiće na tome da, recimo, fitosanitarni sertifikat iz Banjaluke vrijedi u svim zemljama ili da privrednik iz Skoplja bez ikakvih peripetija i problema može da radi u Sarajevu. Takođe, dokumentacija potrebna za transport robe bila bi svedena na minimum, a cilj je da roba praktično bez ikakvog zadržavanja na granicama prolazi kroz region, što naravno za sobom povlači veću mobilnost ljudi, zaposlenost, investicije…

“To je moguće. Vjerujem da za šest mjeseci možemo završiti taj posao. Plan je da to jednostavno bude tržište u kojem bi se kao u jednoj državi radilo, trgovalo. Inicijativa je politički usklađena i nakon potpisanog sporazuma nadležna ministarstva trebala bi da daju zeleno svjetlo da se krene u to i počnu usklađivati zdravstveni i svaki drugi sertifikati”, rekao je Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, nakon jučerašnjeg sastanka u Beogradu.

Iako od same najave od prije nekoliko mjeseci stvaranje tzv. carinske unije djeluje kao utopija, izgleda da se u praksi, ipak, nešto dešava, a iz razgovora s ljudima direktno uključenim u taj proces može se zaključiti da je zasad EU najviše zainteresovana da pomogne i, kako reče jedan od sagovornika, “EU će to sigurno izgurati”.

“Očigledno je da se nešto na brzinu dešava oko zapadnog Balkana. Vjerovatno se radi na tome da od ovog prostora prave malu EU i u tom kontekstu to bi bilo dobro zbog većeg tržišta. Ako mi imamo preduzeće u BiH koje može da računa na tržište od 15 ili 20 miliona ljudi  to je dobra stvar”, rekao je Goran Radivojac, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci.

Tokom poslova na stvaranju jedinstvenog tržišta sigurno je da će se pojaviti veliki problemi, kao što su sudbine sporazuma koje BiH ima s Turskom ili Srbija s Rusijom, a i pojedine zemlje će kalkulisati jer nije svima u interesu da se tržišta otvore na taj način.

Na jedinstvenom tržištu, trenutno, najviše insistira Srbija, čiji je premijer Aleksandar Vučić na sastanku premijera zemalja zapadnog Balkana i predložio formiranje unije, iznoseći podatke da se radi o 20 miliona potrošača, što bi moglo da stvori novih oko 80.000 radnih mjesta.

Reklama

“Carinska unija bi bila kvalitativni iskorak zato što se ona ne bi odnosila samo na regulisanje trgovine u okviru ove integracije, nego i trgovinu s ostalim, trećim zemljama”, rekao je nedavno Predrag Bijelić, profesor Ekonomskog fakultata u Beogradu i savjetnik pri STO.

 

Izvor: Nezavisne

Nastavite čitati

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu