PRIVREDA
Kotor Varoš: Fabrike pune, svi se mogu zaposliti
KOTOR VAROŠ – Radimo puno, ali plata je redovna i znamo da će svakog 15. u mjesecu biti uplaćena na račune.
Sve obaveze možemo po tome ravnati i rasporediti, što je najvažnije u ovom teškom vremenu, kaže Snježana Škrbić, radnica kotorvaroške fabrike obuće “Sportek”.
Priča da u toj fabrici radi već 11 godina te da je zadovoljna, jer joj je najbitnija sigurnost za radno mjesto.
“Imam dva sina, muž ima invalidsku penziju i sa ovom platom smo i kuću napravili i sredili većim dijelom”, kaže Snježana.
Snježana je jedan od oko 5.000 radnika koji u Kotor Varošu rade u proizvodnim preduzećima i firmama. Ujutru mnogi od njih stižu i iz drugih gradova, Banjaluke, Čelinca, Kneževa, a popodne, kad se fabričke kapije zatvore, krenu nazad organizovanim prevozom svojim kućama.
Kotor Varoš je opština koja u BiH ima najmanju stopu nezaposlenosti, a stalno otvaranje novih radnih mjesta govori u prilog tome, kao i izjave ljudi da se živi kao nekad u Titovo vrijeme ili “skoro pa kao prije rata”.
Polovinom mjeseca, kada se isplaćuju plate u kotorvaroškim firmama, vlasnici u buticima, marketima i frizerskim salonima trljaju ruke, jer sve je puno mušterija.
Zora Milić, vlasnica frizerskog salona “Still”, kaže da je svake subote nakon plate u “Dermalu” i “Sporteku”, u salonu puno kao šibica.
“Radim od osam ujutro pa do 19 časova, ja i još jedna radnica. Ne možemo glavu dignuti od posla. Prije desetak godina nije bilo ni upola ovoliko posla, a samo podatak da u Kotor Varošu imamo 18 frizerskih salona najbolje govori koliko ima posla”, kaže Milićeva.
Zdenko Sakan, načelnik Kotor Varoša, kazao je da je prije 15 godina počelo otvaranje novih radnih mjesta, kada je i otvorena prva tvornica obuće.
“Opština je investitorima izašla u susret, ponudila im je povoljno zemljišta i tako je sve krenulo. Do kraja godine planirano je zaposlenje oko 700 novih radnika u proizvodnim firmama”, kazao je Sakan.
Plate
On je podvukao da situacija ipak nije tako sjajna kada su u pitanju visine plata.
“Istina je da su prosjeci plata nešto niži, oko 500 KM, posebno u obućarskoj branši. Ali važno je da posla ima u tolikoj mjeri da bukvalno svako ko hoće raditi može da se zaposli”, kaže Sakan.
Želimir Čolić, radnik u firmi “Sim tehnik”, kazao je da već pune četri godine radi u ovoj firmi i da je zadovoljan. Nakon završetka srednje škole, odmah se zaposlio, jer je u tu firmu i išao na praksu.
Stipo Marić, suvlasnik firme “Sim tehnik”, kazao je da trenutno zapošljavaju oko 200 ljudi, ali da će uskoro taj broj dostići 300.
“Kod nas je prosjek plata oko 1.000 KM, to je skoro duplo više od prosjeka u ostalim proizvodnim firmama u Kotor Varošu, ali jedan dio radnika ima i puno veću platu od ovog prosjeka”, kazao je Marić.
On je naveo da svoje proizvode izvoze u Kinu, Meksiko, Njemačku, Ameriku, Francusku, Brazil…
“Ukazaću na jedan problem, a to je da je školstvo katastrofalno. Mi ljude koje zaposlimo moramo učiti sve ispočetka, znači, u školi nemaju dana prakse. To nam stvara velike troškove”, kazao je Marić, dodajući da su nedavno zaposlili čitavo odjeljenje učenika, mašinskih tehničara, koji su završili srednju školu.
Dragana Šipragić, marketing menadžer “Fagus grupe”, gdje takođe vrvi od radnika, kazala je da u okviru grupacije posluje osam članica i to “Fagus Haus”, proizvodnja prozora i vrata, “Vrbanja šume”, “Bor petrol”, “Abis”, “Hajdučke vode” “Silvatika”, “Arboreko” i “Nomar”.
“Ovih osam firmi ima zajedno oko 350 zaposlenih, pri čemu je oko 80 odsto tih radnika iz opštine Kotor Varoš”, navela je Šipragićeva.
Radenko Bubić, vlasnik Tvornice obuće “Dermal”, kazao je da svake godine imaju povećanje obima posla i prihoda za oko 25 odsto.
“Posla ima sve više, našu obuću nose u policije Makedonije i Crne Gore, kao i vojska Crne Gore, zatim “Elektroprivreda” Srbije i Crne Gore i slično”, kazao je on.
Izvor: Nezavisne
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca