PRIVREDA
Novi namet proizvođačima mlijeka u FBiH: Obrazac 2B moraju plaćati i dostavljati svaki dan
SARAJEVO – Od početka ove godine transport sirovog mlijeka od proizvođača do mljekare u Federaciji BiH mora pratiti i „Obrazac 2B“, bez kojeg mljekare ne smiju primiti mlijeko od kooperanata.
Prema uputama, obrazac trebaju plaćati poljoprivrednici, što oni, s druge strane, u potpunosti odbijaju, smatrajući da se radi o dodatnom „udaru“ vlasti na njihova skromna primanja.
Federalna uprava za inspekcijske poslove izdala je krajem prošle godine Rješenje, koje je stupilo na snagu 1. januara 2017. godine, o tzv. „Obrascu 2B“ kojeg proizvođači mlijeka moraju dostavljati prilikom predaje sirovog mlijeka, a radi se o dodatnim provjerama kvaliteta i sigurnosti mlijeka. Preciznije, navedenim obrascem, odnosno certifikatom ili potvrdom, potvrđuje se zdravstveno stanje proizvoda, odnosno da na mjestu porijekla nije utvrđena zarazna i prenosiva bolest.
„Rješenje o ‘Obrascu 2B’, federalni veterinarski inspektor donio je na osnovu Zakona o veterinarstvu u BiH i to na osnovu člana 17. stav 1 i 2, koji glasi ‘proizvodi životinjskog porijekla u trgovini moraju biti na propisan način označeni i praćeni propisanim veterinarskim certifikatom ili potvrdom’“, kazali su za Klix.ba iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.
Kako navode, osnov za donošenje ovog Rješenja je u Odluci o veterinarskoj svjedodžbi o zdravstvenom stanju životinja i pošiljaka životinjskog porijekla u unutrašnjem i međunarodnom prometu, čijim je članom 16. propisano da „za sve pošiljke životinjskog porijekla namijenjene ishrani ljudi ili industrijskoj upotrebi i otpadne animalne tvari u unutrašnjem prometu, nakon obavljenog veterinarsko zdravstvenog pregleda prilikom utovara pošiljaka, ovlašteni veterinar izdaje veterinarsko zdravstvenu potvrdu o zdravstvenom stanju pošiljke“.
Poljoprivrednici: Rješenje je preskupo i neprovodivo
Međutim, poljoprivrednici ističu da navedeni obrazac i rješenje predstavljaju samo novi i potpuno bespotrebni namet vlasti, koji ide na njihovu štetu.
„Uz svu našu dokumentaciju koju imamo o zdravstvenom stanju životinja, dva mjesečna uzorkovanja mlijeka u ovlaštenom laboratoriju, nametnuli su nam i taj uslov koji je fizički i finansijski nemoguće provesti. Znači, mi to ne možemo stići plaćati, a fizički nije moguće da veterinar obiđe svaku farmu u jednom danu i da izda potvrdu, odnosno ‘Obrazac 2B’, budući da bi taj obrazac trebao ići svaki dan“, kaže za Klix.ba Dževahir Babić iz Udruženja poljoprivrednika „Krajina“, najbrojnijeg u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovim riječima, cijena Obrasca 2B kreće se različito, zavisno od veterinarskih stanica.
„U prosjeku, cijena je oko 7,20 KM. S obzirom na to da se radi o potvrdi koji bi se trebala ‘vaditi’ na dnevnoj bazi, zamislite koliki je to trošak za jednog poljoprivrednika na mjesečnom i godišnjem nivou“, govori Babić.
Ipak, kako bi izašla u susret svojim kooperantima, mljekara Meggle iz Bihaća prihvatila je da za prva tri mjeseca u ovoj godini plati obrazac umjesto poljoprivrednika.
Kompanija Meggle: Primjenjuje se nepovoljnije pravilo za poljoprivrednike
„Mi to plaćamo, iako nismo obavezni, jer prema Pravilniku, to bi se trebalo plaćati na mjestu proizvodnje“, kaže nam Kemal Hrnjić, direktor kompanije.
Na pitanje da li za svakog kooperanta plaća na dnevnoj bazi preko 7 KM, Hrnjić ističe da je regulativa toliko nejasna, da ni sam ne zna koliko, ni šta praktično plaća.
„To je trebalo toliko koštati i trebalo se plaćati na mjestu proizvodnje svaki dan otprilike na 2.000 farmi na prostoru USK. Nakon toga su rekli da će ići po mjestu otkupa mlijeka, pa nisu išli ni to. Sada idu po općinama i taj iznos je puno manji. No, nije bitan ni iznos, koliko je važan princip“, napominje.
Prema njemu, najveći problem u cijeloj priči jeste da su u koliziji dva zakona koji regulišu navedenu problematiku – državni i federalni.
„Suština je da federalni inspektor u ovom slučaju provodi Zakon o veterinarstvu sa državnog nivoa, a neće da primjenjuje federalni zakon po istom pitanju, koji je u suštoj suprotnosti sa državnim i ne predviđa to. Odnosno, primjenjuje pravilo koje je nepovoljnije za poljoprivrednike, ali i za nas prerađivače. To nama daje za pravo da mislimo da oni idu na to na nama otežaju posao, a ne da nam olakšaju“, pojašnjava Hrnjić.
On, dalje, ističe da slične provjere već plaćaju kantonalnoj veterinarskoj inspekciji, dok nove provode općinske inspekcije.
„Besmisleno je da se praktično ista stavka plaća dva puta. To nema nigdje u svijetu. No čak nije problem ni to. Ako nešto treba da se plaća – nek se plaća. Međutim, ako nešto nije praksa u Evropskoj uniji, ne znam zašto i kod nas ne bi izmijenili postojeće zakone“, dodaje.
Neusklađena zakonska regulativa, u RS-u drugačije uređeno
Upravo se u postojećim zakonima kriju svi problemi. Naime, kako bi dobila izvoznički broj Evropske unije i uskladila svoje propise sa evropskim, Bosna i Hercegovina se obavezala na donošenje tri nova zakona: Zakona o veterinarstvu, Zakona o sigurnosti hrane i Zakona o poljoprivredi BiH.
„Čak i da je samo donesen Zakon o veterinarstvu BiH, danas ne bi imali ovakvih problema, već bi poslovanje bilo usklađeno sa EU. Međutim, pošto Zakona još nemamo, inspekcijski organi su iskoristili taj vakuumski prostor i nametnuli dodatne obaveze poljoprivrednicima“, kaže Hrnjić, dodajući da ako se 15 godina moglo raditi bez primjenjivanja te stavke na terenu, ne vidi razlog zašto se nije mogao sačekati i period do donošenja novog Zakona.
U skladu s tim, kaže da njegova kompanija, od 1. aprila, neće više plaćati kooperantima troškove za Obrazac 2B, pa bi to u potpunosti trebalo pasti na teret poljoprivrednicima.
Halil Serdarević iz Udruženja „Agro obrt“ iz Tuzlanskog kantona kaže da su kompanije kao što su Dukat i Zott također plaćale ovaj obrazac u dosadašnjem periodu za kooperante sa ovog područja.
„No mi proizvođači to rješenje nismo dobili niti vidjeli“, napominje Serdarević, napominjući da proizvođači mlijeka neće plaćati obrazac ukoliko se to bude tražilo od njih, te da će, ukoliko bude potrebno, organizirati i proteste.
Kontaktirali smo i Republičku upravu za inspekcijske poslove Republike Srpske, iz koje tvrde da nisu donijeli uredbu o ovom obrascu, te da po važećim propisima ni ne mogu izdati bilo kakve obrasce.
„Naši veterinari rade po VS obrascu koji je na snazi već duže vrijeme“, ističu u Republičkoj upravi, dodajući da oni sva Rješenja po pitanju kontrole kvaliteta i sigurnosti mlijeka crpe iz entitetskih zakona, no slažu se da problemi postoje i da bi se trebalo donijeti jedinstveno rješenje koje će svima olakšati posao.
Nužno usvajanje Zakona o veterinarstvu BiH
Bilo kako bilo, poljoprivrednici smatraju da bi Vlada FBiH trebala izdati naredbu Federalnoj inspekciji da stavi van snage rješenje o Obrascu 2B.
No, iz Ureda za veterinarstvo BiH, pak, kazali su nam da se, usljed važećih zakona, isključuju bilo kakve mogućnosti ukidanja ili ograničavanja upotrebe veterinarsko-zdravstvenih potvrda.
„Želimo istaći da se u potpunosti slažemo da je izdavanje propisanih potvrda kada je riječ o sirovom mlijeku, ali i o nekim drugim proizvodima i sirovinama, nepraktično i teško izvodljivo i da bi njihovo ukidanje bilo i potrebno, s obzirom na odredbe tzv. ‘higijenskog paketa EU’, a koji je transponiran i u naše zakonodavstvo. Međutim, zbog ranije navedenog razloga to za sada nije moguće. Jedino rješenje ovog problema jeste što hitnije usvajanje novog Zakon o veterinarstvo u BiH, u čijem prijedlogu se izdavanje veterinarsko-zdravstvenih potvrda o zdravstvenom stanju pošiljke ne propisuje“, istakli su iz kabineta Ljubomira Kalabe, predsjednika Ureda za veterinarstvo BiH.
Konačno, u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove ne vide ništa sporno u Obrascu 2B.
„U konkretnom slučaju se radi o poštivanju zakonskih odredbi kojih se trebaju pridržavati svi subjekti na koje se odnose. A ako se smatra da zakonske odredbe na bilo koji način nisu dobre, poznata je procedura, a to je izmjene zakona ili donošenja novih zakona“, kazali su iz inspekcije, dodajući da oni ne donose zakone, već ih samo sprovode.
Izvor: Klix.ba
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI4 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca