PRIVREDA
Novi nameti prijete privredi u Srpskoj, poslodavcima izbijaju 1.000 KM po radniku
BANJALUKA – Ukoliko Vlada RS ispuni određene dijelove na koje se obavezala u pismu namjere Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), debeli kraj će izvući privrednici i poljoprivrednici, saznaju „Nezavisne novine“.
Saznajemo da su najveće zamjerke i strahovi poslodavaca na stavku proširenja osnovice oporezivanja na topli obrok koji firme same spremaju i na prevoz u visini jedne mjesečne radničke karte. I jedno i drugo dosad nisu bili predmet oporezivanja, ali će u budućnosti, po onome šta stoji u pismu, biti. To bi, kako su nam rekli privrednici, značilo da će iz džepa poslodavaca biti izbijeno 1.000 maraka na godišnjem nivou po radniku.
Saznajemo da su poslodavci u razgovoru s nadležnima dobili obećanje da ništa od ovog neće biti ispunjeno, ali ih to nije umirilo, jer, kako su nam istakli, svi dobro znaju da kada se na nešto obavežeš MMF-u dužan si da to i sprovedeš.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, kazao je kako je čitav koncept potpuno pogrešan i da će samo djelovati destimulativno na privrednike, te da u zemlji gdje su najbrojnije kategorije nezaposleni i penzioneri treba oporezivati kapital, a ne rad.
„Vlada je našla način da poveća uplatu u fondove, što je bila zamjerka MMF-a prema njima, i da sprovede smanjenje poreske osnovice na doprinose u isto vrijeme. Smanjiće se doprinosi za određeni iznos poena, ali će se u isto vrijeme oporezovati nešto što dosad nije bilo“, kazao je Pavlović.
Situacija nije nimalo dobra, kažu stručnjaci, pogotovo kada se uzme u obzir da su krajem prošle godine poslodavci izgubili mogućnost da budu oslobođeni od poreza na dobit za sve investicije, modernizacije i nove tehnologije koje sprovedu i uvedu u svojim preduzećima.
Na udaru će se naći i poljoprivrednici, s obzirom na to da se Vlada obavezala da će izvršiti uštedu od pet miliona KM na njihovim subvencijama. Pomenuti iznos čini nešto manje od 10 odsto ukupnih subvencija. Poljoprivrednici kažu da ovakvo ponašanje odgovara samo uvozničkom lobiju.
„Nije njima teško uštedjeti na nama pet miliona, uštediće sve samo ako ovako nastave, jer će sahraniti poljoprivredu, a s njom i BiH“, kazao je Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS.
Privrednici su se požalili i na nedostupnost kvalitetnog kadra uprkos tome što se Vlada u pismu namjere obavezala da će povećati mogućnost za obuku i obrazovanje istog. Naši sagovornici kažu da u ovom slučaju postoji otpor opština, srednjih škola i fakulteta te da se upisna politika vrši prema tome koliko će koji profesor imati časova sedmično, a ne prema realnim potrebama tržišta.
„Uz to što se ne obrazuju potrebni kadrovi, sa druge strane se suočavamo i s tim da nas oni koje imamo napuštaju i odlaze u inostranstvo. Realno, mala je i zainteresovanost za ta zanimanja jer je preveliki jaz u platama između javnog sektora i privrede, pa će tako danas poljoprivredni inženjer prije prihvatiti da bude obični službenik negdje nego da radi u svojoj struci“, kazao je Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS.
Veliki problem poslodavcima prave i privredni sporovi, gdje se naplata potraživanja razvuče i po pet godina.
„Mi smo tražili da se prepiše zakon iz Srbije po kojem se to sve riješi za mjesec-dva, ali ništa od toga nije bilo“, kazao je Saša Trivić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca RS. Upućeni kažu da razlog leži u tome što je Vlada RS upravo najveći dužnik.
Podsjećamo, pismo namjere s MMF-om potpisaoje Fiskalni savjet BiH, kojeg čine predsjedavajući Savjeta ministara BiH, entiteski premijeri i ministri finansija.
Cilj smanjene stope doprinosa
Iz Ministarstva finansija RS rekli su „Nezavisnim“ da se pitanje proširivanja poreske osnovice ne može posmatrati odvojeno od postavljenih ciljeva iz Programa ekonomskih reformi RS za period 2017 – 2019.
„Osnovni cilj u domenu poreske politike, a u funkciji ostvarivanja povećanja konkurentnosti privrede RS, je smanjenje poreskog opterećenja rada, što prevashodno podrazumijeva smanjenje zbirne stope doprinosa. Naravno da postizanje predmetnog cilja podrazumijeva niz mjera i aktivnosti kako bi se stvorila podloga za ukupno smanjenje poreskog opterećenja“, naveli su u Ministarstvu.
Dodaju da analiziraju ukupnost mjera i aktivnosti kako bi se kreirala optimalna podloga za postizanje cilja, što uključuje promjene u okviru sistema obračuna bruto plata u RS.
Izvor: Nezavisne
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI4 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca