PRIVREDA
Poljoprivrednici protiv povećanja akciza na gorivo
BANJA LUKA – Kao što je nebrojeno puta potvrđeno do sada, kad god treba „opljačkati“ seljaka političari postignu punu saglasnost za jedan sat. Nije im bitno ni to što se nisu dogovorili oko raspodjele tih sredstava na entitetske budžete. A sve pod plaštom tobože zahtjeva MMF-a. Kako kažu, mora poskupiti nafta i naftni derivati kako bi BiH mogli vraćati kredite MMF-u.
Ovo je navedeo u otvroenom pismu koje su vlastima uputili predsjednici Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković i Udruženja poljoprivrednih proizvođača- mljekara Republike Srpske Vladimir Usorac.
Upozoravaju da se niko ne bavi posljedicama koje će uslijediti jer će poskupiti i drugi proizvodi što će dovesti do još veće dubioze i neizvjesnosti života stanovništva.
„I ponovo smo mi, seljaci, ukazivali na svu pogubnost adaptiranog SSP, ne činjenja ništa da se zaštiti domaća proizvodnja, ne uvođenja plavog dizela, niskog agrarnog budžeta….Sve se ovo dešava u najsiromašnijoj državi u Evropi i trećoj najsiromašnijoj državi na svijetu“, navodi se u otvorenom pismu vlastima Republike Srpske i BiH
Podsjećaju da su im rekli da je MMF „zabranio“ uvođenje tzv. plavog dizela jer BiH neće moći vraćati kredite i dodaju da stupanjem na snagu adaptiranog SSP budžet BiH će pretrpjeti štetu od oko 200 miliona KM, ali to nećeugroziti vraćanje kredita.
„Uvođenjem tzv. plavog dizela, budžet BiH će biti uskraćen za 12-15 miliona KM, ali to će ugroziti vraćanje kredita. Ovo vrijeđa ispod prosječnu inteligenciju čovjeka i potvrđuje onu andrićevsku-tamo gdje prestaje logika počinje Bosna… I opet, kao da neko smišljeno bira momente udara na domaćeg seljaka, ili je ovo osveta za to što se seljaci drznuše da misle svojom glavom, pa to još javno kažu. Nafta treba da poskupi upravo na pragu proljetne sjetve, upravo prije obećane isplate podsticaja za poljoprivredu, upravo nakon duge i isrpljujuće zime, upravo kad seljak nema novca. Odličan recept za uništenje proizvodnje hrane, otvaranje puta za uvoz bjelosvjetskog otpada i konačno biološko uništenje vlastitog naroda“, navode ogorčeni poljoprivrednici.
On tvrde da ovo što se radi nije u interesu seljaka BiH, a ni bilo kojeg drugog stanovnika BiH.
„Da zlo bude veće, MMF se „okomio“ i na doprinose koje treba da plaćaju poljoprivrednici. Seljacima nema podsticaja za 2016. godinu i to nije problem, ali jeste problem što seljaci ne plaćaju doprinose. Uz to, usljed nekontrolisanog uvoza poljoprivrednih proizvoda seljaci ne mogu plasirati svoje proizvode, ili ako ih plasiraju ne mogu ih naplatiti. Međutim, umjesto da država prvo obezbijedi uslove normalnog privređivanja i ravnopravan tretman domaćih proizvoda na tržištu, ona prvo uvodi nedostižne standarde, namete seljacima i ultimativne zahtjeve prema njima. A onda, te iste seljake optužuje da postavljaju ultimativne zahtjeve. Da nije žalosno, bilo bi smiješno“, upozoravaju u otvorenom pismu poljoprivrednici iz Republike Srpske.
Navode da seljačkim mukama tu još nije kraj.
„Na sve to dođe i raspodjela agrarnog budžeta. Sredstva tog budžeta su seljačka, a raspored tih sredstava ne određuju seljac, oni čija su sredstva i oni kojima su potrebna i oni koji znaju gdje su ta sredstva neophodna. Naprotiv, i ta naša sredstva raspoređuju u administraciji, koji po pravilu ni vlastitu platu ne znaju rasporediti, a kamoli seljačke pare. Uprkos brojnim svrsishodnim prijedlozima na pravilnik za poljoprivredu, unazad nekoliko godina, zanemarljiv je broj usvojenih, Ili bolje rečeno, usvojeni su samo oni koji su kozmetičke prirode i ne doprinose značajnijem poboljšanju položaja seljaka“, kaže se u otvorenom pismu.
Naglašava se da su poljoprivrednici izričito protivi povećanju akciza na gorivo kao izvoru dodatnih sredstava u budžete.
„Proizvodnja je osnov punjenja budžeta, a poljoprivredna proizvodnja od svih proizvodnih grana privrede najviše puni domaći budžet. Pozivamo sve subjekte koji su u mogućnosti da spriječe usvajanje odluke o povećanju akciza na gorivo i tako daju doprinos opstanku domaćeg agrara“, poručili su poljoprivrednici iz Republike Srpske.
Izvor: BN
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI4 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca