PRIVREDA
Poljoprivrednici protiv povećanja akciza na gorivo
BANJA LUKA – Kao što je nebrojeno puta potvrđeno do sada, kad god treba „opljačkati“ seljaka političari postignu punu saglasnost za jedan sat. Nije im bitno ni to što se nisu dogovorili oko raspodjele tih sredstava na entitetske budžete. A sve pod plaštom tobože zahtjeva MMF-a. Kako kažu, mora poskupiti nafta i naftni derivati kako bi BiH mogli vraćati kredite MMF-u.
Ovo je navedeo u otvroenom pismu koje su vlastima uputili predsjednici Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković i Udruženja poljoprivrednih proizvođača- mljekara Republike Srpske Vladimir Usorac.
Upozoravaju da se niko ne bavi posljedicama koje će uslijediti jer će poskupiti i drugi proizvodi što će dovesti do još veće dubioze i neizvjesnosti života stanovništva.
„I ponovo smo mi, seljaci, ukazivali na svu pogubnost adaptiranog SSP, ne činjenja ništa da se zaštiti domaća proizvodnja, ne uvođenja plavog dizela, niskog agrarnog budžeta….Sve se ovo dešava u najsiromašnijoj državi u Evropi i trećoj najsiromašnijoj državi na svijetu“, navodi se u otvorenom pismu vlastima Republike Srpske i BiH
Podsjećaju da su im rekli da je MMF „zabranio“ uvođenje tzv. plavog dizela jer BiH neće moći vraćati kredite i dodaju da stupanjem na snagu adaptiranog SSP budžet BiH će pretrpjeti štetu od oko 200 miliona KM, ali to nećeugroziti vraćanje kredita.
„Uvođenjem tzv. plavog dizela, budžet BiH će biti uskraćen za 12-15 miliona KM, ali to će ugroziti vraćanje kredita. Ovo vrijeđa ispod prosječnu inteligenciju čovjeka i potvrđuje onu andrićevsku-tamo gdje prestaje logika počinje Bosna… I opet, kao da neko smišljeno bira momente udara na domaćeg seljaka, ili je ovo osveta za to što se seljaci drznuše da misle svojom glavom, pa to još javno kažu. Nafta treba da poskupi upravo na pragu proljetne sjetve, upravo prije obećane isplate podsticaja za poljoprivredu, upravo nakon duge i isrpljujuće zime, upravo kad seljak nema novca. Odličan recept za uništenje proizvodnje hrane, otvaranje puta za uvoz bjelosvjetskog otpada i konačno biološko uništenje vlastitog naroda“, navode ogorčeni poljoprivrednici.
On tvrde da ovo što se radi nije u interesu seljaka BiH, a ni bilo kojeg drugog stanovnika BiH.
„Da zlo bude veće, MMF se „okomio“ i na doprinose koje treba da plaćaju poljoprivrednici. Seljacima nema podsticaja za 2016. godinu i to nije problem, ali jeste problem što seljaci ne plaćaju doprinose. Uz to, usljed nekontrolisanog uvoza poljoprivrednih proizvoda seljaci ne mogu plasirati svoje proizvode, ili ako ih plasiraju ne mogu ih naplatiti. Međutim, umjesto da država prvo obezbijedi uslove normalnog privređivanja i ravnopravan tretman domaćih proizvoda na tržištu, ona prvo uvodi nedostižne standarde, namete seljacima i ultimativne zahtjeve prema njima. A onda, te iste seljake optužuje da postavljaju ultimativne zahtjeve. Da nije žalosno, bilo bi smiješno“, upozoravaju u otvorenom pismu poljoprivrednici iz Republike Srpske.
Navode da seljačkim mukama tu još nije kraj.
„Na sve to dođe i raspodjela agrarnog budžeta. Sredstva tog budžeta su seljačka, a raspored tih sredstava ne određuju seljac, oni čija su sredstva i oni kojima su potrebna i oni koji znaju gdje su ta sredstva neophodna. Naprotiv, i ta naša sredstva raspoređuju u administraciji, koji po pravilu ni vlastitu platu ne znaju rasporediti, a kamoli seljačke pare. Uprkos brojnim svrsishodnim prijedlozima na pravilnik za poljoprivredu, unazad nekoliko godina, zanemarljiv je broj usvojenih, Ili bolje rečeno, usvojeni su samo oni koji su kozmetičke prirode i ne doprinose značajnijem poboljšanju položaja seljaka“, kaže se u otvorenom pismu.
Naglašava se da su poljoprivrednici izričito protivi povećanju akciza na gorivo kao izvoru dodatnih sredstava u budžete.
„Proizvodnja je osnov punjenja budžeta, a poljoprivredna proizvodnja od svih proizvodnih grana privrede najviše puni domaći budžet. Pozivamo sve subjekte koji su u mogućnosti da spriječe usvajanje odluke o povećanju akciza na gorivo i tako daju doprinos opstanku domaćeg agrara“, poručili su poljoprivrednici iz Republike Srpske.
Izvor: BN
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca