PRIVREDA
Poslije sedam godina ponovo proizvodnja u “Žitoprometu”
PRIJEDOR – U prijedorskom “Žitoprometu” danas je nakon sedam godina pauze ponovo pokrenuta mlinska industrija, jer je banjalučki “Žitoprodukt” na pet godina zakupio mlinske kapacitete nekadašnjeg prijedorskog giganta.
Bivši gradonačelnik Prijedora Marko Pavić koji je u proteklom mandatu spojio prijedorski “Žitopromet” sa banjalučkim “Žitoproduktom” rekao je da ova investicija ima izuzetnu vrijednost jer su investitori domaći, a proizvodnja se izvozi.
“Oživljava se mlinska industrija koja je ranije snabdijevala cijelu Bosansku krajinu, veliki dio hrvatskog primorja i više od toga”, rekao je Pavić u obraćanju zvanicama na svečanosti pokretanja mlinske proizvodnje.
On je podsjetio da se Prijedor zbratimio sa turskim gradom Manisom i da očekuje da će partneri iz Turske na čije tržište se izvoze značajne količine
prerađene pšenice, znati cijeniti ovaj rad.
“Od početka smo razmišljali da to bratimljenje za krajnji cilj ima povezivanje firmi iz Prijedora i Turske i evo danas se to realizuje. Treba voditi konzistentnu i dugoročnu politiku i ne zamajaviti se dnevnim događajima i tako će doći do uspjeha”, rekao je Pavić.
Direktor “Žitoprodukta” Saša Urošević rekao je da ova firma za svaku proizvedenu tonu ima ugovorene kupce, više od 70 odsto ukupne proizvodnje izvozi u Tursku, Crnu Goru i Sloveniju, pregovara se sa Albanijom, a u planu je i hrvatsko tržište.
“Potrebe naših turskih partnera su veće od naših kapaciteta i zato smo pregovarali sa sedam mlinova u ovoj regiji. Nismo uspjeli sa svima da sklopimo saradnju, ali smo sa dva mlina dogovorili uslužno mljevenje”, rekao je Urošević.
On je precizirao da će mlin u Prijedoru koji su uzeli u zakup zajedno sa banjalučkim mlinom dnevno mljeti 225 tona pšenice.
On je dodao da je uslužno mljevenje dogovoreno sa mlinovima u Omarskoj i Bišćanima kod Prijedora.
“Žitoprodukt” pšenicu za potrebe Turske uvozi iz Srbije, a za domaće tržište iz Mađarske.
Ima 80 zaposlenih i 18 prodajnih objekata “Žitopeka”, a u planu je ukupno 50 objekata u krugu od 100 kilometara od Banjaluke.
“U Prijedoru sada rade 24 radnika, a od 1. aprila radiće oko 30 radnika direktno, i oko 50 indirektno”, dodao je Urošević.
Gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković pozdravio je pokretanje investicije i naglasio da je svako radno mjesto značajno.
Vlasnik i predsjednik uprave “Žitoprodukta” Slaviša Krunić rekao je da je u revitalizaciju mlinsko-pekarske industrije u ovoj regiji od 2014. godine do danas uložio više od 16 miliona KM i da će to ulaganje u naredne dvije godine porasti na 20 miliona maraka.
On je najavio i da će Prijedor biti domaćin skupa malih privrednika kojima će “Žitoprodukt” ponuditi saradnju u oblasti proizvodnje organske hrane.
Ovo preduzeće smatraju najbrže rastućom kompanijom u mlinsko-pekarskoj industriji i za rezultate u radu višestruko je nagrađivan u posljednje dvije godine.
Izvor: Srna
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca