Connect with us

PRIVREDA

U Srbiji znatno skuplje gorivo uz auto-put

BEOGRAD – Zašto domaće vozače dizel gorivo košta i do deset dinara više kada ga toče van gradskog područja? Vlasnici više cene obrazlažu posebnim troškovima koje moraju da plate.

Objavljeno

 


Litar dizela na pumpama u Srbiji je od februara poskupeo i do pet, dok je benzin skuplji za oko dva dinara. Poskupljenje se može objasniti povećanjem cene nafte na međunarodnom tržištu tokom januara i februara, ali i akcize koju nameće država. Ove razlike najviše osećaju oni koji gorivo toče na auto-putu ili, pak, u turističkim zonama, jer kod njih litar dizela staje i do 160 dinara.

Cena evrodizela je početkom februara bila u proseku 147,7 dinara za litar, dok je bezolovni benzin BMB 95 koštao 143,7 dinara po litru. Već sredinom februara litar dizela je poskupeo na 152,4 dinara, a litar benzina na 145 dinara, a te cene se održavaju i poslednjih dana, pokazuju podaci Udruženja naftnih kompanija Srbije. Akcize su veće za dizel za 86 para po litru, za benzin za 84 pare po litru, a za TNG 65 para po kilogramu.

Ovo su podaci za gradska područja, gde veliki broj pumpi ipak „obara“ cenu goriva. Međutim, čim se izađe na auto-put, vrednost dizela raste i do osam dinara. Razlika u ceni BMB 95 nešto je manja, do pet dinara.

– Tamo gde na drumu nema benzinskih stanica u narednih deset kilometara, razlika u ceni dizela je čak do deset dinara, ali u većini slučajeva ovo gorivo košta od pet do šest dinara više na auto-pumpama – kaže Boban Atanacković iz AD „Nafta“. – U zemljama u okruženju je drugačija politika, jer cene određuje država na svakih 15 dana i one su iste na svim pumpama.

U Srbiji je tržište otvoreno od 2011. godine, od kada svaki prodavac može sam da kreira cenu. Tada je došlo i do velikih razlika na prodajnim mestima istih trgovaca. Svaka od 1.400 pumpi, koliko ih postoji u Srbiji, može da ima svoju cenu. Pumpadžije paprene cene na otvorenom putu opravdavaju većim nametima.

– U zemljama poput Crne Gore, u kojima često postoji jedna pumpa u jednom mestu, opravdano je da imaju jednu propisanu cenu – kaže Tomislav Mićović iz Udruženja naftnih kompanija Srbije. – Kod nas je u redu otvoriti tržište, jer je logično da u naseljenim mestima bude više pumpi koje se spuštanjem cena utrkuju da privuku kupce. Treba znati i da pumpa na auto-putu mora da plati posebnu taksu za priključenje JP „Putevi Srbije“, kao i transport goriva koji je ključna stavka, jer je prevoz cisternom mnogo skuplji u izolovanim mestima.

Državni namet na gorivo u Srbiji nije povećan 1. januara, kao što je to bio slučaj nekoliko godina unazad. Ipak, od februara je primenjeno godišnje usklađivanje akciza na derivate nafte sa indeksom potrošačkih cena u prošloj godini.

Reklama

 

Izvor: Večernje novosti

Nastavite čitati

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu