Connect with us

PRIVREDA

Besparica koči gradnju klaonice

BANJALUKA –  Izgradnja prve domaće klaonice peradi u RS, koja bi živinarima otvorila vrata za povećanje proizvodnje i olakšala plasman mesa, prolongirana je zbog nedostatka novca, a novi rok je kraj godine. 

Objavljeno

 


Projekat izgradnje klaonice, za koju je inicijativu prošlog ljeta pokrenulo Udruženje tovljača pilića RS, koje okuplja stotinak farmera iz Srpca, Prnjavora i Dervente, od početka se susreće sa problemima.

Farmeri su se udružili, budući da je Srpska ostala bez ijedne domaće klaonice i prerađivača pilećeg mesa, za razliku od FBiH, u kojoj ih ima najmanje deset. Prvobitni plan je bio da klaonica djeluje u sklopu asocijacije živinara, ali je zbog nedostatka novca sve prepušteno privatnom preduzeću “Živanić DS” iz Prnjavora, ali i oni nailaze na niz problema.

– Planirali smo da klaonica bude završena u aprilu ove godine, ali u ovakvom društvu ništa ne ide kako je zamišljeno. Nismo uspjeli da nađemo banku koja bi nas kreditirala, a u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nemaju novca da bi nas podržali, zbog čega smo stali sa izgradnjom – kaže vlasnik firme “Živanić DS” Desimir Živanić.

On dodaje da su do sada završili dvije trećine posla, jer je kupljeno zemljište, urađena projektna dokumentacija i nabavljena oprema.

– Ostalo je da izgradimo građevinski objekat i pokušavamo da to završimo iz vlastitih sredstava. Zbog manjaka novca smo, međutim, prolongirali rok za otvaranje klaonice do kraja godine – rekao je Živanić i podsjetio da je vrijednost projekta oko tri miliona KM.

Prema njegovim riječima, klaonica je farmerima prijeko potrebna, jer trenutno u RS posluje samo klaonica “Perutnine” u Srpcu, koja godišnje kolje oko 5,5 miliona komada, a proizvodnja je oko 18 miliona komada pilića.

– To znači da većina pilića završava u klaonicama u FBiH ili manjim, neuslovnim i ilegalnim klaonicama, zbog čega živinari gube veliki novac – rekao je Živanić i dodao da će kapacitet klaonice koju grade i koja će biti locirana u Gornjim Smrtićima kod Prnjavora biti 3.500 komada pilića na sat, odnosno oko deset miliona godišnje.

Reklama

Naveo je da bi bilo vrlo značajno da klaonica proradi do kraja godine, jer bi BiH od 2018. trebalo da dobije zeleno svjetlo za izvoz pilećeg mesa u EU.

– Već smo u pregovorima sa kupcem iz Austrije da bismo nakon otvaranja granica naše proizvode plasirali na njihovo tržište. Riječ je o fileu koji je tamo dva puta skuplji nego kod nas – priča Živanić.

Predsjednik Udruženja tovljača pilića RS Dušan Simić kaže da farmeri nemaju novca da pomognu Živaniću u gradnji, iako im je klaonica potrebna.

– Srbac je nekada bio centar proizvodnje pilića, ali je taj primat izgubio i glavne firme su iz FBiH. Imamo “Perutninu”, ali to je strana kompanija i mi smo u njenoj nemilosti. Zato nam je hitno potrebna domaća klaonica, jer proizvodnja pilećeg mesa ima potencijal – rekao je Simić.

Hladnjača
Desimir Živanić ističe da proizvođačima pilića i mesa u RS veliki problem predstavlja i to što nemaju nijednu kvalitetnu hladnjaču koja bi meso rashladila na minus 40 stepeni Celzijusa.

– Imamo iskustvo, farme zadovoljavaju najsavremenije tehnološke uslove, ali slabe koristi imamo od rada, jer se piletina na tržištu tretira kao svježa svega pet dana, a u RS nema nijedne kvalitetne hladnjače – kaže Živanić i dodaje da je u Srpskoj posljednja hladnjača za pileće meso nabavljena za vrijeme bivše Jugoslavije.

Reklama

 

Izvor: Glas Srpske

 

 

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu