PRIVREDA
Dodik: Ponuda “izrael investment grupe” dobra za Srpsku
BANJALUKA – Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da će Srpska, ukoliko Narodna skupština prihvati ponudu “Izrael investment grupe” o kupovini akcija državnog kapitala RŽR “Ljubija”, nesumnjivo imati više javne i društvene koristi, te će sa stanovišta korišćenja rudnog resursa imati daleko bolju poziciju.
“Moje je mišljenje da je loše da ostane ovakav status i monopol ‘Mitala’ koji se ponaša kako se ponaša, koji i dalje favorizuje sistem transfernih cijena, zloupotrebljava obračun dobiti, znači sve ono što ide na štetu isključivo Republike Srpske. ‘Mital’ neće tek tako izaći iz toga, ući će novi suvlasnik koji će tjerati na transparentnost tako da bi imali daleko više javne i društvene koristi”, istakao je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci.
On je ocijenio da je Vlada Republike Srpske napravila jedan sasvim logičan posao i podržala ponudu “Izrael investment grupe” od 93 miliona KM u kojoj je predviđeno davanje garancije zaposlenim u roku od tri godine, te investiranje i zapošljavanje još 300 novih radnika.
“Dugoročno gledano mi smo zaduženi da branimo i štitimo interese Republike i ja u potpunosti razumijem i poštujem radnike koji rade u ‘Mitalu’ i uvjeren sam da ova ponuda ne zadire u njihov status i njihove pozicije, da neće izgubiti radna mjesta. Gledao sam sindikat koji je doveo i sindikat iz Zenice, navodno se nešto solidarišu, a u suštini riječ je o tome da se ta dobit koju ‘Mital’ ostvaruje transferiše prema Zenicu, a ne da ostaje u Prijedoru”, istakao je Dodik.
On je pojasnio da je “Mital” još 2004. godine napravio ugovor u kome je sporno najmanje pet stavki koje su tamo navedene, a prema kojima je gotovo beznačajno 49 odsto akcija Srpske, na što su pristali tadašnji prodavci u ime izvršne vlasti Republike, a tada je predsjednik bio Dragan Čavić, koji se opet uključuje u ovaj problem.
“Svih ovih godina jedino što smo imali od ‘Mitala’ to je da je zadržavao neku proizvodnju, a ustanovili smo da se posredstvom takozvanih transfernih cijena dobit dislocira na neke druge destinacije. Dobit je izbačena iz Republike Srpske tako što je sistemom povezanih lica ‘Mital’ prodaje svojim firmama u sistemu i kreira dobit na mjestu koje njemu najbolje odgovara, a ne odgovara mu tamo gdje ima 49 odsto. Kao što mu ne odovora ni da napravi dobit od deset miliona od čega bi 4.900.000 morao da da Vladi Srpske, ali onda oni to izbace i naprave dobit od 100.000 KM, a ostalo završi negdje gdje završi”, pojasnio je Dodik.
On je naglasio da je osnovni ugovor koji je potpisan sa “Mitalom” potpuno nepovoljan za Republiku Srpsku, jer u njemu postoje odredbe koje predviđaju apsolutnu domaniciju i nad onih 49 odsto akcija kojim je kao navodno država upravljala.
“Mi smo procijenili da bi bilo možda dobro da ponudimo ‘Mitalu’ da to otkupi od nas i da se to riješi, s obzirom na to da može da dođe do problema, a mi ne možemo ništa da utičemo”, rekao je Dodik, naglasivši da “Mital”, prema tom ugovoru potpisanom 2004. godine, raspolaže sa cijelom dobiti, a i ono što utvrde kao dobit mogu da donesu odluku da investiraju tako da vlasnik ovih 49 odsto u tom pogledu ne može ništa da dobije.
“Potpuno je besmisleno da Vlada i Republika Srpska zadržavaju takvu poziciju i da mi budemo i dalje prisutni sa 49 odsto, a da nikakva prava ne možemo da ostvarimo, niti imamo pravo da odlučujemo”, konstatovao je predsjednik Srpske.
S druge strane, pojasnio je on, dio stručnjaka koji rade na tim pitanjima kažu da “Mital” vrši eksploataciju samo na mjestima gdje ima dominantna količina rude, a ono što se zovu “džepovi” bude zatrpano i trajno izgubljeno za eksploataciju, jer je to, prema njihovom mišljenju, manje kvalitetno.
“Stručnjaci procjenjuju da bi u narednih pet-šest godina ‘Mital’ sa ovim načinom eksploatacije završio kompletan posao u Prijedoru. To znači da bi za pet, šest ili osam godina ‘Mital’ prestao tamo da radi, izgubila bi se i radna mjesta i ruda, a i ovih 49 odsto za koji sada možemo da dobijemo i novac i prava. To bi bila nula ispod nule. Država bi dobila socijalne probleme”, pojasnio je Dodik.
U svakom slučaju, kaže on, rezon vlasti Srpske bio je da je potrebno da se posredstvom javnog konkursa pozovu zainteresovani investitori da to kupe.
“Prva ponuda ‘Mitala’ je bila 25 miliona što je bilo neprihvatljivo za nas, i mi smo obnovili poziv, a kasnije se uključila i druga firma sa kojom ranije nije bilo nikakvih razgovora kako danas neki spekulišu. Razumijem potrebu opozicionih političara da od svega naprave neku vrstu spekulacije ili afere, ali ranijih razgovora nije bilo. Potom smo išli dalje i kasnija ponuda je bila 40 miliona, razgovarali smo sa ‘Mitalom’, dolazili su njihovi advokati i došli smo do cifre od 63 miliona, ali je ‘Mital’ isključivo tražio da se u tih 63 miliona riješi problem transfernih cijena, odnosno da mi kažemo da taj problem ne postoji. Naravno, mi smo to odbili i raspisali novi postupak u kojem dolazi ponuda od 93 miliona i ponuda od 63 miliona što je enormno više nego početnih 25”, precizicirao je Dodik.
On je zapitao da li je Vlada trebalo da prihvati ponudu od 63 miliona, a postoji i ponuda od 93 miliona, i šta bi danas svi govorili o vlasti da su prihvatili manju ponudu, da su lopovi i kriminalci.
“U svakom slučaju, konačnu odluku donijeće Narodna skupština, kako je i predviđeno zakonom. Ako parlament usvoji – usvoji, ako ne – ništa, idemo dalje”, rekao je Dodik, odbacivši da je bilo koga zvao i uticao na njegovo glasanje o ovoj odluci kada bude na dnevnom redu parlamneta.
On je rekao da je o tome razgovarao samo sa liderom DNS-a Markom Pavićem, koji je rekao da DNS ne može da bude dio većine u ovom slučaju, što je, kaže Dodik, njihovo legitimno pravo i to neće uticati na koaliciju.
Izvor: Capital.ba
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Drašković: Ostajem u Hercegovini!
DINECO zapošljava: 2 dizajnera enterijera
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
-
NEKRETNINE10 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI5 meseci prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca