Connect with us

PRIVREDA

Elgrad“ d.o.o. Teslić: Radnici su naša najveća vrijednost

TESLIĆ – Od male radionice i zanatske radnje, preko elektrogradnje i trgovine do u konačnici prerade drveta i proizvodnje u kojoj je zaposleno 324 ljudi.

Objavljeno

 


Tako se u najkraćem može opisati razvojni put preduzeća „Elgrad“ iz Teslića, a koje već 17 godina uspješno posluje u ovoj oblasti i predstavlja bitan faktor kako za lokalnu zajednicu, tako i za industriju RS.

U početku ova firma se bavila samo prorezom trupaca, ali se poslovanje širilo, pa danas proizvode namještaj od punog drveta, furnir, spojene ploče, biogorivo, briket i pelet, koji su svoje tržište našli u dalekim zemljama poput Kine i Japana, te zemljama zapadne Evrope.

Prema riječima direktora Đorđa Gajića, poslovni rezultati bolji su iz godine u godinu, što pokazuje i konstantan rast prihoda, koji je prošle godine prešao cifru od 15 miliona maraka.

„Naša misija je da stvaramo proizvode visokog kvaliteta koji podliježu standardima evropskog i svjetskog tržišta, a naša najveća vrijednost su naši zaposleni i dugogodišnje iskustvo stvarano povezivanjem standarda svih kultura i potreba društva. Poslovanje razvijamo konstantnim unapređenjem i usvajanjem novih tehnologija i proizvodnih procesa, a kroz transparentan odnos s partnerima i kupcima“, kaže Gajić.

Vizija preduzeća je zadržati vodeću poziciju na domaćem tržištu, ali i poboljšati položaj na inostranom.

„Jačamo proizvodnju strateškim razvojem i rastom proizvodnog procesa kroz nove tehnologije, povećanjem konkurentnosti naših proizvoda na ino-tržištu i uvođenjem novih radnih mjesta. Pružamo priliku mladim edukovanim ljudima da ostanu u svojoj zemlji i da na svoj način doprinose razvoju društva i unapređenju postojećeg stanja“, priča on.

Kao i svi drvoprerađivači, i ovaj ima problem s nedostatkom sirovine. Iako je RS bogata drvnim šumskim sortimentima, „Šume RS“, tvrdi Gajić, ne poštuju ugovore i ne obezbjeđuju dovoljne količine pa su prepušteni sami sebi. To automatski dovodi i do problema u proizvodnji, gdje se obaveze prema kupcima ne mogu ispoštovati, a ne može se ni raditi u punom kapacitetu.

Reklama

„Takođe, problem je nedostatak nekvalifikovane radne snage, jer uglavnom kod nas se zapošljavaju neobučeni radnici, koji kada steknu iskustvo i potrebna znanja odlaze na inostrano tržište rada“, kaže on. Smatra kako bi se pomoć nadležnih ogledala prvenstveno u obezbjeđenju dovoljne količine drvnih sortimenata, ali i u stvaranju boljeg poslovnog ambijenta, poreskim olakšicama, reorganizacijom školstva.

Planovi za budućnost su razvojno orijentisani pa preduzeće planira i dalje povećavati svoje proizvodne kapacitete za preradu drveta, povećati stepen finalizacije proizvoda od drveta i usvajati nove proizvode kroz nove tehnologije.

Navedeno će, smatraju oni, imati za posljedicu povećanje ukupnog prihoda preduzeća, povećanje broja zaposlenih radnika i povećanje dobiti preduzeća.

 

O projektu
Projekat „50+“ pokrenuli su „Nezavisne novine“ i Privredna komora Republike Srpske, a u okviru Projekta promocije domaće proizvodnje „Naše je bolje“.

On će trajati tokom 2017. godine, a planirano je kontinuirano predstavljanje uspješnih preduzeća koja posluju u našoj zemlji, a zapošljavaju 50 i više radnika.

Reklama

Cilj projekta je predstaviti što više pozitivnih primjera privatnog preduzetništva, kako bismo podstakli investicije i razvojne programe i kako bi javnost bila upoznata s poslovnim mogućnostima, proizvodnim asortimanom ili uslugama koje pružaju domaće kompanije. Projekat su podržali grad Prijedor i opština Derventa.

 

Izvor: Nezavisne

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu