PRIVREDA
Mercatorovi rezultati slabi, ali je u krizi s Agrokorom dobro prošao
LJUBLJANA – Dok se ruši kula od karata Todorićevog Agrokora, od posljedica strahuju i u susjednim državama. Jer tu je i Mercator, makar je slovenački premijer još oprezan u izjavama što će učiniti da spasi – kako kaže ‘naš’ Mercator.
Kriza Agrokora trese i susjedne države u kojima je Todorićevo divovsko preduzeće preuzelo velike dijelove privrede.
“Ne smijemo dozvoliti da ‘naš’ Mercator propadne“, izjavio je slovenački premijer Miro Cerar ovog utorka (11.4.) nakon sastanka s novim predsjednikom uprave Mercatora, Tomislavom Čizmićem i direktorima podružnica slovenačkog trgovačkog lanca u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Analitičare brine i moguća namjera ponovnog preuzimanja Mercatora od strane države.
Zabrinutost slovenačkih političara i njihova potreba da se pokaže da nešto u vezi sa krizom rade je razumljiva: Mercator je najveći poslodavac u Sloveniji, u njemu radi 10.000 ljudi, a tome treba pridodati i kooperante. Zabrinjavaju ih i navodi o prelijevanju novca iz Mercatora u Agrokor, što je Cerar prokomentirao rekavši da „o tome za sada nema nikakvih dokaza, no očekujem da će stvari provjeriti i nadzorni odbor Mercatora“ koji se sastaje u petak.
Taj Nadzorni odbor, kao i Upravu Mercatora, je međutim imenovao Ivica Todorić, a u njemu između ostalih sjede njegov sin Ante Todorić, Damir Kuštrak te bivši šef Hrvatskog telekoma, Ivica Mudrinić koji se jedno kratko vrijeme spominjao i kao mogući privremeni upravitelj Agrokora.
Slovenački list Finance iz pera novinarke Petre Sovdat navodi kako sastanak NO-a u petak ima jedan cilj: provjeriti je li bilo prelijevanja novca.
Slovenački zakon o trgovačkim društvima strogo ograničava mogućnost prelijevanja novca iz kompanija kćeri u matične kompanije, a Nadzorni odbor odgovara za moguće nepravilnosti.
Novinarka Petra Sovdat za Deutsche Welle kaže da Mercator ima samostalni reprogram svojih kredita do 2020. godine, tako da je „njegov“ tok novca uglavnom odvojen od toka novca Agrokora.
Mercator mora prvo plaćati vjerovnicima, dobavljačima i bankama, a tek onda dolazi na red Agrokor, kaže Sovdat, koja je u članku u Financama ipak upozorila da ima bezbroj drugih načina da se iz tvrtke izvuče novac.
Sovdat je za DW prokomentarisala i kako je krajnje zabrinjavajuće što nakon svih grešaka i novca koji je slovenačka država na Mercatoru izgubila, politika uopšte razmišlja o tome da država ponovno kupi Mercator.
Naime, Cerar je na pitanje o tome hoće li država ponovo preuzeti Mercator, što prema nekim anketama podržava većina Slovenaca, odgovorio da to još nije tema, ali nije to ni odbacio.
Glasovi da Mercator, koji je Agrokor kupio 2014. godine, treba preuzeti slovenačka država pojavili su se odmah nakon izbijanja krize u Agrokoru.
Mercator zapravo ne muče problemi koji su zadesili Konzum. Njegovo je poslovanje stabilno, uvjeravao je novi šef Mercatora slovenačkog premijera na jučerašnjem sastanku. Slovenački je premijer javnost požurio uvjeriti da će sa svojim kolegama ministrima nastaviti promatrati situaciju s Agrokorom te da će „vrlo brzo reagirati bude li to potrebno“.
Sovdat za DW kaže da Mercator sada nema problema s plaćanjima te da je imao samo manjih problema s Atlantic grupom koja je Mercatoru obustavila isporuke tretirajući ga kao dio koncerna Agrokor. Tako je i na policama Merkatora nestalo primjerice mineralne vode Donat Mg-a. Dogovor je postignut i isporučivanje se nastavilo.
A iako je Mercator stabilan, njegovi rezultati su navodno ipak slabiji. Narednu sedmicu očekuje se objavljivanje rezultata za prošlu godinu i oni će prema neslužbenim navodima iz Mercatora, biti relativno loši.
Razlog su uglavnom neki potezi koji su povučeni u Zagrebu. Naime, navodno je promet u Bosni i Hercegovini, a naročito u Republici Srpskoj nakon što je u Ciboninom tornju u Zagrebu donesena odluka da se tamošnje trgovine preimenuju u Konzume, pao za čak 40 posto.
U Srbiji je zabilježen pad prometa od 30 odsto nakon što je preko noći ukinuta Pika kartica programa vjernosti i uvedena zamjena u saradnji sa Sberbankom, kod koje je Todorić reprogramirao kredite.
Potrošači to jednostavno nisu dobro prihvatili, navodi Sovdat. Greške su napravljene i na domaćem tržištu sa robnim markama, mada je Mercator napravio korak naprijed kada je prodao non-core biznise Modijanu i Intersport.
S druge strane, tržišnu poziciju sve više ugrožavaju diskontni lanci Lidl i Hofer.
Reakcije u Sloveniji nakon izbijanja krize, kaže Sovdat za DW, su bile da je to bilo očekivano. Mi smo znali da je to rizična kompanija koja je prezadužena i znali smo da je Todorić tajkun koji uspijeva samo uz pomoć politike i političara u Hrvatskoj, no druge mogućnosti nije bilo. Problem je, kaže, što nitko nije razumio poteze politike koja je Mercator nakon čak devet prodaja dala u ruke baš Agrokoru.
Mercator je 2005. prodan dvojici tajkuna, Istrabenzu Igora Bavčara i Pivovarni Laško Boška Šrota koji su, kada je došlo do krize, Mercator morali prepustiti bankama koje su u vlasništvu države.
Očito da su u Sloveniji načinili goleme greške i u privatizaciji Mercatora jer su isprva bili zainteresirani i drugi lanci. Tek kad je planina njegovih dugova prijetila slomu, ostao je jedino Todorićev Agrokor koji ga je želio preuzeti.Tada su bili zainteresovani i veliki zapadni igrači, poput Carrefoura, ali oni se na kasnijim prodajama nisu pojavljivali.
Nikad nije bio napravljen ozbiljan tender da se dobije dobar kupac, kaže novinarka Financa.
Održana su dva kruga prodaje 2011. godine i Todorić je nudio čak 221 evro po akciji, ali politika je spriječila prodaju.
2013. godine Mercator je bio pred slomom, imao je više od milijardu evra uglavnom kratkoročnih kredita i pred Božić nije mogao platiti čak ni zadužnicu od 10 miliona evra jednom dobavljaču. Mercator je bio pred stečajem i banke su bile pod pritiskom da prodaju, što su na kraju i učinile.
Todorić je tada bio jedini kupac i platio je 86 evra po akciji. Sada se ponovno pojavljuju štetni glasovi da bi država trebala preuzeti Mercator, ali mi već 25 godina vidimo da politika ne zna upravljati firmama, a i Slovenija nema novca za to, kaže ova slovenačka privredna novinarka. Država bi trebala privatizovati firme, a ne ih kupovati, zaključuje Sovdat za DW.
Izvor: DW
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Inflacija već progutala povrat PDV-a na prvu nekretninu
Slučaj Viaduct: Centralna banka BiH uložila prigovor
Srpska ide na berzu po novih 50 miliona KM
-
NEKRETNINE1 godina prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NOVOSTI8 meseci prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
EKOLOGIJA1 godina prijeHoće li rudnik litijuma ugroziti stanovnike Tuzle?
-
BIZNIS1 godina prijeTelekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?
-
BIZNIS1 godina prijeVlada Srpske će sutra saopštiti iznos najniže plate
-
PROMO1 godina prijeSavremeni pristup stomatologiji – TB Dent Trebinje
-
NOVOSTI1 godina prijeProjekt od oko milijardu i po KM zvanično je propao