PRIVREDA
MHE „Ilomska“ izgubila dozvolu za proizvodnju struje!
BANJALUKA – Mala hidroelektrana „Ilomska“ u Kneževu izgubila je dozvolu za proizvodnju električne energije, jer je Okružni sud Banjaluka poništio ekološku dozvolu izdatu od Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju.
Regulatorna komisija za energetiku RS odbila je polovinom marta zahtjev preduzeća „Eling MHE“ iz Teslića za izdavanje nove dozvole za proizvodnju struje u MHE „Ilomska“, te pokrenula proceduru poništenja prethodne dozvole nakon što je otkrila da je sud poništio ekološku dozvolu koju je izdalo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, prenosi poslovni portal CAPITAL.ba.
Zanimljivo je da je „Eling“, koji je izgradio ovu MHE, sakrio ovu vrlo važnu činjenicu od Komisije koja je to otkrila naknadno, u proceduri provjere dostavljenih podataka.
„Eling“ je krajem prošle godine podnio zahtjev za izdavanje, odnosno produženje dozvole za proizvodnju struje u MHE “Ilomska” instalisane snage 4,8 MW, s obzirom na to da mu je sadašnja isticala 31. marta.
U obrazloženju rješenja RERS-a, kojim je odbijen zahtjev „Elinga“, navedeno je da su utvrđeni određeni nedostaci i nejasnoće, nakon čega je od ovog preduzeća zatraženo da ih otkloni u roku od 30 dana.
„Eling“ je nakon toga dostavio dopunu zahtjeva, a kao dokaz o ispunjavanju uslova zaštite životne sredine dostavio je ovjerenu fotokopiju rješenja Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju kojim mu je izdata ekološka dozvola za MHE ”Ilomska“. Preduzeće je dostavilo i izjavu o tačnosti i vjerodostojnosti dostavljenih podataka.
Međutim, Komisija je u toku ovog postupka došla do informacije da je presudom Okružnog suda u Banjaluci, od 2. marta 2016. godine, poništeno rješenje o izdavanju ekološke dozvole za MHE ”Ilomska”, što je potvrđeno i u sudu.
„Okružni sud u Banjaluci je potvrdio da je donio presudu kojom je poništeno rješenje Ministarstva, a koja je postala pravosnažna danom donošenja, te da je u toku postupak pred Vrhovnim sudom RS“, navodi se u rješenju RERS-a.
U RERS-u su istakli da je „Eling“ protivno Pravilniku o izdavanju dozvola i Uslovima izdate dozvole propustio da obavijestiti Komisiju o svim sporovima u vezi sa proizvodnjom struje, koji se vode pred nadležnim sudovima i odlukama sudova u tim sporovima.
Naveli su da je presudom suda uspostavljeno pravno stanje kao da ekološka dozvola nije ni izdata.
“Imajući u vidu ovu činjenicu, nesumnjivo je utvrđeno da podnosilac zahtjeva ne posjeduje ekološku dozvolu za proizvodno postrojenje MHE ”Ilomska”, kao jedan od ključnih uslova i dokumenata za izdavanje dozvole, te su u cjelosti ispunjeni uslovi za odbijanje podnesenog zahtjeva kao neosnovanog“, ističe se u rješenju RERS-a.
U RERS-u su istakli da su odmah po saznanju za presudu sazvali sjednicu na kojoj su odbili zahtjev „Elinga“ za produženje dozvole te utvrdili nacrt rješenja o poništavanju dozvole za proizvodnju.
Malić: Žalili smo se sudu i podnijeli novi zahtjev
Vlasnik „Elinga“ Dragoljub Malić, međutim, ubijeđen je da će problem vrlo brzo biti riješen.
On je za CAPITAL rekao da se „Eling“ žalio na odluku RERS-a Okružnom sudu u Trebinju, te da je u međuvremenu podnio novi zahtjev za dobijanje dozvole.
„Mi smo postupili po njihovom privremenom rješenju, ali smo u međuvremenu dostavili sva potrebna dokumenta i očekujemo da to bude riješeno. Ja sam na putu, pa nemam informaciju da li je odluka donesena“, kazao je Malić.
Nakon ove Malićeve tvrdnje ponovo smo kontaktirali RERS u kojoj su potvrdili da je samo dan nakon što su odbili zahtjev „Elinga“ za produženje dozvole, to preduzeće dostavilo novu ekološku dozvolu, izdatu od strane Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, a 30. marta je dostavilo i novi zahtjev za izdavanje dozvole za proizvodnju električne energije u MHE „Ilomska“.
„O novom zahtjevu ćemo raspravljati nakon završetka postupka po službenoj dužnosti koji smo pokrenuli“, navodi se u odgovoru predsjednika RERS-a Vladislava Vladičića.
Vladičič kaže za CAPITAL da sada očekuje da vlasnik objasni pitanje ekološke dozvole.
„Sada imamo je jednu hidroelektranu, jednu ekološku dozvolu izdatu od strane nadležnog ministarstva pa poništenu od strane Okružnog suda, ekološku dozvolu poništenu od strane Okružnog suda, ali ovjerenu od strane opštinskog organa, kao i izjavu o tačnosti i vjerodostojnosti dostavljenih podataka u postupku koju potpisuje podnosilac pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću i prilaže je uz zahtjev za produženje dozvole u decembru 2016. godine, te zahtjev za vanredno preospitivanje sudske odluke upućen Vrhovnom sudu RS i novu ekološku dozvolu dostavljenu 17. marta 2017. godine izdatu od strane nadležnog organa“, istakao je Vladičić.
Naredna redovna sjednica RERS-a zakazana je za 6. april 2017. godine, a na dnevnom redu te sjednice nalaze se prijedlozi rješenja o poništenju dozvole za proizvodnju MHE „Ilomska“, poništenju sertifikata za proizvodno postrojenje „Ilomka“ te o poništenju rješenja o odobravanju prava na podsticaj.
Inače, tužbu protiv rješenja Ministarstva građevinarstva podnijelo je Udruženje za zaštitu prirode i prirodnih rezervata Kneževo u kojoj je tvrdilo da nisu sprovedene predviđene zakonske procedure prilikom izdavanja ekološke dozvole ovom preduzeću, a što je sud i prihvatio.
U presudi, koja je u posjedu CAPITAL-a, navedeno je da su razlozi na osnovu kojih je Ministarstvo izdalo dozvolu „Elingu“ nepravilni i nezakoniti.
Izgradnju MHE „Ilomska“ od početka prate problemi. „Eling“ je izgradio MHE snage 4,8 megavata (MW) ili 22 puta veće snage od one na koju je dobio osnovnu koncesiju i to na osnovu dozvole opštine Kneževo, iako je Ministarstvo građevinarstva isključivo nadležno za to. Zatim, je Ministarstvo poništilo dozvolu opštine i ono „Elingu“ izdalo novu dozvolu, da bi sada i tu došlo do problema, jer je i dozvolu Ministarstva poništio sud.
Ugovor o koncesiji za MHE jačine 0,22 MW potpisan je zadnjeg dana 2009. godine između Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS i “Elinga”.
Poslije par godina, Ministarstvo je potpisalo Aneks ugovora kojim se povećava jačina MHE sa 0,22 na 4,8 MW, ali ne sa prvobitno izabranim koncesionarom, već drugim pravnim licem. Aneks je potpisan sa firmom „Eling Male Higroelektrane“.
izvor: Capital.ba
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI4 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca