PRIVREDA
Mraz obrao voće i najavio paprene cijene
BANJALUKA – Mraz i niske temperature, koji su Republiku Srpsku pogodili proteklog vikenda, pričinili su ogromnu štetu u voćnjacima, a prema prvim procjenama, gubici su znatno veći nego lani kada su procijenjeni na 25 miliona maraka.
Pozivi za zaštitu
voćnjaka i preventivne mjere slabo su imali koristi, pa bi voće ove godine moglo da bude poput “suvog zlata”.
Voćari kažu da ne znaju odakle bi krenuli da sabiraju štetu. Prvi voćar Srpske Dragoja Dojčinović ističe da je u noći između 21. i 22. aprila period niskih temperatura na pojedinim područjima trajao duže od deset časova, a živa na termometru pala je i do petog podioka ispod nule.
– Stradalo je voće na području Doboja, Teslića, Romanije i Potkozarja gdje je ujedno i najviše zasada voća u Srpskoj, dok je područje Majevice, Šamca, Modriče i Semberije prošlo bez veće štete – rekao je Dojčinović.
Dodaje da je šteta velika na gotovo svim vrstama voća.
– Ne mogu sa sigurnošću reći da je šteta stoodstotna, ali je nesaglediva. Uskoro ćemo znati koliki su gubici, a prema prvim informacijama sa terena, mrazom je bilo obuhvaćeno znatno veće područje nego lani – kazao je Dojčinović.
Prema njegovim riječima, dodatne gubitke je pričinio snijeg koji je padao tokom prošle sedmice i polomio, najviše, zasade malina.
Vlasnici najvećeg i najsavremenijeg voćnjaka u Rogatici braća Darko i Danko Knežević kažu da su ovih dana bili na velikim mukama kako bi zaštitili više od 3.200 stabala raznih vrsta jabuka koje su u jeku cvjetanja.
– Od najave hladnih dana smo na nogama i u zaštiti voćnjaka primijenili smo metod koji do sada nismo koristili. Pokrivali smo stabla najlonom za plastenike kako bismo ih zaštitili od mraza i niskih temperatura. Prekrili smo oko 60 odsto voćnjaka – kaže Darko.
Njegov brat Danko ističe da su im tokom pokrivanja prioritet bile jabuke u dobi od tri do četiri godine, dok su one mlađe u nedostatku vremena žrtvovane.
– Za nekoliko dana, kad pregledamo sva stabla, znaćemo šta smo uradili i kolika je šteta – kaže Danko Knežević.
Aprilska zima donijela je mraz i u Hercegovinu, zbog kojeg su mahom stradali vinogradi i voće.
Prema riječima šefa Odsjeka za poljoprivredu u Odjeljenju za privredu grada Trebinja Rade Drinjka, najveća šteta se očekuje na zasadima na području Ljubomira, Zubaca, Lastve, Petrovog polja i mjestimično Popovog polja.
Rukovodilac voćarske proizvodnje u Akcionarskom društvu “Popovo polje” Dragiša Bašić kaže da je u nedjelju na plantažama ovog privrednog društva u Dubljanima izmjerena temperatura od minus 1,5 stepeni te da već ima štete na zasadima trešnje i vinove loze.
Agronom u vinogradima preduzeća “Agrofin”, koje je najveći proizvođač grožđa u RS, Janko Milojević kaže da se veća oštećenja na čokotima očekuju u Petrovom polju.
Neočekivano niske temperature za ovo doba godine i snijeg uništili su voćnjake u Kneževu, a prema riječima mještanina Petra Stokanića, krošnje šljiva su popucale pod teretom snježnih padavina. Za razliku od većine voćara, poljoprivredni proizvođači iz Ugljevika ovaj put su mogli da odahnu, jer ih je zaobišao talas hladnoće.
Ništa od helikoptera
Dragoja Dojčinović je istakao da je u odbrani od mraza izostala podrška helikoptera Oružanih snaga BiH, a ni mrazolovci za odbranu voćnjaka, koji su trebali da stignu u Srpsku, na kraju nisi nabavljeni.
– Naručili smo mrazolovce iz Hrvatske s rokom plaćanja do oktobra, ali nismo uspjeli da se dogovorimo sa resornim ministarstvom o roku isplate podsticaja, pa nismo smjeli ulaziti u tu rizičnu investiciju – kaže Dojčinović.
Iz Ministarstva odbrane BiH rekli su da je, kako bi bio angažovan helikopter, potrebno da se proglasi elementarna nepogoda, a razbijanje oblaka ovim letjelicama košta.
Izvor: Capital.ba
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Drašković: Ostajem u Hercegovini!
DINECO zapošljava: 2 dizajnera enterijera
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
-
NEKRETNINE10 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI5 meseci prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca