Ovo proizilazi iz rješenja koje je Viši privredni sud u Banjaluci donio 28. februara ove godine, postupajući po odluci Ustavnog suda BiH, otkriva portal Capital.ba.

Ustavni sud BiH je 1. decembra 2016. godine osporio presudu Višeg privrednog suda u Banjaluci, kojom je utvrđeno da je grad vlasnik spornih nepokretnosti.

Ustavni sud BiH je Višem privrednom sudu ostavio rok od tri mjeseca da donese novu odluku, što je banjalučki sud i učinio, te rješenjem koje je u posjedu Capital-a, ukinuo presudu prvostepenog suda iz 2012. godine koja je bila u korist „Autoprevoza“ i predmet vratio tom sudu radi održavanja nove glavne rasprave.

Viši sud je u obrazloženju rješenja naveo da je prvostepeni sud počinio povrede Zakona o parničnom postupku i onemogućio grad da raspravlja pred prvostepenim sudom, a što je uticalo na donošenje zakonite i pravilne presude.

„Ovaj sud zaključuje da prvostepena presuda u svom obrazloženju ne sadrži ocjenu dokaza žalioca kako su prethodno navedeni niti kako ih je sud cijenio, što onda znači da je pravilan navod žalioca da presuda sadrži povredu odredaba ZPP-a zbog čega je ovom sudu nemoguće ispitati žalbene navode žalioca“, ističe se u obrazloženju rješenja.

Inače, spor između grada Banjaluka i „Autoprevoza“ u vezi sa zgradom Muzeja savremene umjetnosti RS i atraktivnim zemljištem u centru grada, vrijednim više desetina miliona KM, traje već 12 godina i prošao je sve sudove, od Okružnog privredog suda do Ustavnog suda BiH.

Do spora između dvije strane došlo je 2004. godine kada je grad tužio “Autoprevoz” tražeći da se utvrdi pravna valjanost ugovora koji su njihovi pravni prethodnici zaključili još 16. oktobra 1979. godine, te da se shodno tome sporna imovina upiše kao vlasništvo grada.

Reklama

Tim ugovorom je definisano da “Autoprevoz” nad parcelama na staroj autobuskoj stanici prenosi pravo korištenja u korist grada, a zauzvrat dobija lokaciju na kojoj je danas nova autobuska stanica.

Okružni privredni sud u Banjaluci je osam godina kasnije, odnosno 2012. godine, taj zahtjev odbacio  jer nije želio prihvatiti kopiju ugovora o zamjeni zemljišta iz 1979. godine.

Grad je na tu presudu uložio žalbu koju je Viši privredni sud u Banjaluci prihvatio i preinačio odluku nižeg suda odnosno presudio u korist grada.

Na tu presudu „Autoprevoz“ je uložio reviziju pred Vrhovnim sudom RS koja je odbačena kao nedozvoljena, nakon čega je „Autoprevoz“ podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH, koji je osporio presudu Višeg privrednog suda.

Ustavni sud BiH je naveo da je Viši privredni sud presudu donio proizvoljno primjenjujući odredbe materijalnog i procesnog prava na štetu “Autoprevoza”, bez uvažavanja svih relevantnih okolnosti slučaja, te na osnovu jednostranog pristupa spornim i bitnim pitanjima te naložio da po hitnom postupku donese novu odluku, a o čemu je Capital ranije pisao.

„Autoprevoz“ je od Jugoslovenske Narodne Željeznice još 1968. godine kupio atraktivnu zgradu u kojoj je danas smješten Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske i 23 dunuma zemlje koja su pripadala željezničkoj pruzi, peronima i stanici. Mnogo kasnije, 2002. godine, u postupku privatizacije državnog kapitala, većinski vlasnici „Autoprevoza“ na licitaciji postaju Živko Babić, Sladomir Đurić i Vid Dubočanin.

Reklama

Izvor: Capital.ba