PRIVREDA
Rafinerija Brod gomila gubitke
BROD – Rafinerija nafte Brod u prošloj godini je nastavila da gomila gubitke, kratkoročne obaveze su premašile njenu obrtnu imovinu za 15 miliona KM, prerada sirove nafte je u padu, a nastavak poslovanja zavisi od konstantne podrške matičnog ruskog preduzeća „Njeftegazinkor“, ozbiljno je upozorenje revizora.

Nezavisna revizorska kuća KPMG dala je mišljenje sa rezervom Rafineriji Brod u revizorskom izvještaju za prošlu godinu, a među glavnim zamjerkama su naveli da sumnjaju da je vrijednost nekretnina preduzeća manja od one koju je rukovodstvo prikazalo.
„Postoje indikacije da je nadoknadivi iznos nematerijalnih sredstava te nekretnina, postrojenja i opreme niži od njihove sadašnje neto vrijednosti koja iznosi 742,1 miliona KM“, navodi se u izvještaju.
Pored toga revizori su kazali da je gubitak Rafinerije nafte Brod u prošloj godini iznosio čak 71,5 miliona KM, dok je akumulirani gubitak premašio 591 milion maraka. Kratkoročne obaveze Rafinerije Brod premašivale su obrtnu imovinu za 15,7 miliona KM.
„Sposobnost preduzeća da nastavi poslovanje u skladu sa principom vremenske neograničenosti poslovanja zavisi od kontinuirane finansijske podrške matičnog društva. Matično društvo „Zarubežnjeft“ je 15. marta 2017. godine dostavilo pismo podrške društvu u kojem se obavezalo da mu pruži svu neophodnu finansijsku podršku za narednih 12 mjeseci kako bi nastavilo sa redovnim poslovanjem“, ističe se u izvještaju.
Rafinerija lani preradila 50.000 tona nafte manje nego 2015. godine
Iz izvještaja je vidljivo da Rafinerija nafte Brod ima značajne transakcije sa povezanim pravnim licima.
Prihodi Rafinerije od prodaje učinaka povezanim pravnim licima u 2016. godini, iznose 76,5 miliona KM, i to skoro svi (76,4 mil. KM) odnose se na prihod ostvaren od uslužne prerade sirove nafte za povezano pravno lice „Optima Grupa“.
U toku 2016. godine Rafinerija Brod je ukupno preradila 867.000 tona sirove nafte, što je za oko 50.000 tona manje u odnosu na 2015. godinu, kada je preradila je 913.000 tona sirove nafte. U odnosu na 2014. kada je prerađeno 990.000 tona taj pad je još drastičniji.
Ukupna bruto potraživanja od kupaca na kraju 2016. su iznosila 39,2 miliona KM, i najvećim dijelom, u iznosu od čak 32,7 miliona KM se odnose na potraživanje od povezanog pravnog lica „Optima Grupa“, a po osnovu potraživanja za uslužnu preradu sirove nafte.
Rusi samo na kamatama od Rafinerije uzeli 32 miliona KM
Rafinerija ima više kredita koje su joj odobrila povezana lica, a lani je samo po osnovu kamata tim firmama platila 32,1 milion KM. Od tog iznosa matičnom preduzećeu „Njeftegazinkor“ je plaćeno 23,9 miliona KM, dok se 8,1 miliona KM odnosi na rashode kamata po osnovu kredita dobijenih od povezanog preduzeća „Zarubežnjeft“.
Revizori su upozorili da Rafinerija nafte ima značajne transakcije sa povezanim pravnim licima te da iako rukovodstvo preduzeća smatra da posjeduje dovoljnu i adekvatnu prateću dokumentaciju u vezi sa tim cijenama, postoji neizvjesnost da se zahtjevi i tumačenja poreskih i drugih organa razlikuju od njihovog tumačenja.
„Rukovodstvo društva smatra da eventualna različita tumačenja neće imati materijalno značajnih posljedica po finansijske izvještaje društva“, dodaje se u izvještaju.
Rok za plaćanje obaveza prema RS produžen do 2019. godine
Dugoročne obaveze Rafinerije prema Poreskoj upravi RS na kraju 2016. godine iznosile su 74,3 miliona KM i odnose se na reprogramirane poreske obaveze za neizmireni porez na promet, kao i neizmirene poreze i doprinose na lična primanja.
Reprogramirane poreske obaveze su odobrene beskamatno, a prema ugovoru iz 2008. trebale su da budu izmirene do 1. jula prošle godine.
„Novim rješenjem Poreske uprave RS društvu je produžen rok za plaćanje reprogramiranih poreskih obaveza sa devet na dvanaest godina (do 1. jula 2019. godine), uz povećanje grejs perioda sa četiri na sedam godina“, navodi se u izvještaju.
Izvor: Capital.ba
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike

Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE1 godina prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NOVOSTI8 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
EKOLOGIJA1 godina prije
Hoće li rudnik litijuma ugroziti stanovnike Tuzle?
-
BIZNIS1 godina prije
Telekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?
-
BIZNIS1 godina prije
Vlada Srpske će sutra saopštiti iznos najniže plate
-
PROMO1 godina prije
Savremeni pristup stomatologiji – TB Dent Trebinje
-
NOVOSTI1 godina prije
Projekt od oko milijardu i po KM zvanično je propao