Connect with us

PRIVREDA

Četveročlanoj porodici za život u BiH potrebno više od 2.100 KM

SARAJEVO – Troškovi života u BiH rastu iz godine u godinu. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u BiH mjerene indeksom potrošačkih cijena, porasle su u martu ove godine u odnosu na februar za 0,1 odsto.

Objavljeno

 


potrosacka korpa

potrosacka korpa

 

 

Cijene odjeće i obuće porasle su za 3,2 odsto, zdravstva 0,1 odsto, prijevoza 0,2 odsto, obrazovanja 0,1 odsto te usluge restorana i hotela za 0,2 odsto.
Iako je zabilježen pad cijena hrane i pića za 0,1 odsto u martu u odnosu na mjesec februar, poredeći s istim periodom za prošlu godinu cijena hrane je porasla za 0,3 odsto.
Nivo cijena u martu 2017. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši je za 1,4 odsto. U odnosu na mart prošle godine, ove godine su najviše porasle cijene prijevoza, za devet odsto, te alkoholnih pića i duhana za 4,2 odsto, dok su cijene režija i stanovanja porasle za 1,7 odsto.

 

Cijene i dalje rastu

statistika bih cijenerastu

Podaci Agencije za statistiku BiH

Reklama

Agencija za statistiku BiH objavila je i prosječne cijene namirnica, režija i drugih usluga. U odnosu na prethodne godine primjetan je porast.

Cijena potrošačke korpe četveročlane porodice je viša od 1.800 KM prema posljednjim zvaničnim podacima entitetskih saveza sindikata, a minimalne plate iznose 395 KM u RS-u i 410 KM u FBiH.

Četveročlane porodice većinom spajaju kraj s krajem, režu troškove i zadužuju se kako bi preživjele od 1. do 1. svaki mjesec.
“Plate stagniraju, nema povećanja penzija, a rastu cijene osnovnih životnih namirnica. Prosjek od 800 i nešto KM se vodi ako uzmemo prosjek zaposlenih u sektoru telekomunikacija, plate parlamentaraca i ostalu svitu koja ima abnormalne plate za ove uslove. Ni sami ne znamo kako jedna četveročlana porodica danas preživljava kada znamo iznose potrošačke korpe i ostalih troškova. Idemo pred kraj školske godine, maturante ima dosta porodica, brzo prođe ljetni raspust i kreće kupovina knjiga za školu itd., neki troškovi koji nisu redovni mjesečni nego iziskuju dodatna sredstva koja građane dovode do novih zaduženja. Teška je situacija”, rekao je Zoran Petoš, koordinator za rad s potrošačima Udruženja za zaštitu potrošača Don.

Za osnovne životne namirnice 450 KM

Tako jedna četveročlaa porodica na mjesečnoj bazi u prosjeku treba imati samo 60 KM za hljeb, dok za punu korpu koja bi podmirila mjesečne potrebe, a uključimo u to i promotivne cijene artikala, minimalno 450 KM koji uključuju samo hljeb, rižu, makarone, meso, jaja i ulje – što je mnogo više od minimalca u oba entiteta. Higijenske potrepštine nisu uračunate.

Za režije (struja, voda, komunalije, plin/grijanje) za stan od 40 metara kvadratnih je potrebno minimalno 160 KM ljeti (ako govorimo o minimalnoj potrošnji električne energije i vode), a cijena je mnogo viša zimi zbog grijanja.

Reklama

 

statistika bih

Podaci Agencije za statistiku BiH

 

Ukoliko uključimo i fiksni telefon za koji je pretplata u prosjeku 14,4 KM, a za mobilni od 15 KM pa naviše, potrebno je minimalno dodatnih 30 KM, ako je u upotrebi samo jedan mobilni, što je zbog potreba modernog vremena i poslovanja skoro nemoguće.

Tu je i RTV pretplata koja iznosi 7,5 KM, zatim karte za gradski prijevoz koje koštaju dnevno u prosjeku 1,4 KM (cijela BiH uzeta u obzir), te, ukoliko imaju malu djecu, troškovi za vrtić 173 KM ili školovanje 40 KM (užina, bez troškova kupovine knjiga i ostalog).

Da bi jedna četveročlana porodica imala sve što joj je potrebno, uključujući punu potrošačku korpu i sve ostalo, potrebno je više od 2.100 KM.

Reklama

Kada to poredimo sa zemljama regije, BiH je blizu Hrvatske po cijenama koja slovi za jednu od skupljih zemalja, ali su plate niže, kao i životni standard. Blizu milion stanovnika živi u siromaštvu.

Hrvatska ima skuplju RTV pretplatu i vodu

Prosječna plata u prvoj evropskoj susjednoj zemlji iznosi 1.503 KM, dok potrošačka korpa iznosi 1.885 KM. Cijena vode je više nego u BiH, plin je nešto jeitiniji, ali je RTV pretplata (21 KM) dosta skuplja. Ipak, četveročlana porodica bi trebala imati minimalno 2.400 KM kako bi pokrila mjesečne životne troškove.

Karakteristično je to da je i u Hrvatskoj kao i u BiH zabilježen rast cijena životnih namirnica i svih ostalih artikala i usluga u martu mjesecu u odnosu na februar i isti period prošle godine.
U Srbiji najniži standard

Prosječna plata u Srbiji iznosi 740 KM, a potrošačka korpa za tročlanu porodicu 1.066 KM. Cijena vode, pretplata za fiksnu i mobilnu telefoniju i cijena plina je nešto niža nego kod nas, dok RTV pretplatu plaćaju 2,5 KM mjesečno. Takođe, cijene vrtića su niže i iznose blizu 90 KM, jer gradovi subvencioniraju troškove. Za tročlanu porodicu potrebno je blizu 1.400 KM mjesečno.

Prema podacima srbijanskog zavoda za statistiku, 300.000 ljudi živi od minimalca koji iznosi 336 KM.

Reklama

Crna Gora ima skuplju struju

Prosječna plata u Crnoj Gori iznosi 967 KM, dok je za potrošačku korpu četveročlane porodice potrebno izdvojiti 1.585 KM. Električna energija, voda i struja su nešto skuplje u ovoj državi u odnosu na BiH, dok je cijena karte za gradski prijevoz jeftinija. Za četveročlanu porodicu potrebno je minimalno 1.900 KM mjesečno za osnovne potrepštine.

Napomena: U konačan iznos je uračunata jedna pretplata za mobilnu telefoniju, prosječne cijene artikala, prosječne cijene državnih vrtića, kao i prosječna potrošnja struje, vode i ostalih komunalija. Troškovi su veći kada se na ukupnu sumu dodaju zdravstvene usluge te izdaci koji se tiču školovanja, odmora i sl. U iznos nisu uračunati troškovi odijevanja, kao ni kulturnih i sportskih aktivnosti.

 

Izvor: Klix

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu