“Ako se u sljedećih šest mjeseci ne postigne dogovor između HEP-a, kao investitora u BiH, i države BiH, tada HEP ima pravo pokretanja postupka pri Međunarodnom centru za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID)”, ističu iz HEP-a.

Zahtjev je poslan skladno pravilima koje propisuje Energetska povelja (međunarodni ugovor) čije su potpisnice Hrvatska i BiH te Ugovor između RH i BiH o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja, napominje se u odgovoru HEP-a na upit Hine o najnovijim izjavama dužnosnika BiH i Republike Srpske da je HEP pokrenuo postupak kojim traži izmirenje dugovanja nastalih na temelju prijeratnih ulaganja u TE u Gackom.

„To je nova ozbiljna situacija u kojoj HEP traži dobrovljno porvnanje odnosno isplatu uloženih sredstava u BiH”, izjavio je u Sarajevu ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, dodajući kako je HEP najavio da će u protivnom pokrenuti postupak međunarodne arbitraže.

Riječ je o prijeratnim ulaganjima HEP-a u TE Gacko, u istočnoj Hercegovini, a neki bosanskohercegovački mediji prenose kako HEP traži naknadu od oko sto miliona eura na osnovu neisporučene električne energije. Kako pritom podsjećaju, iz HEP-a su ranije pojasnili kako polažu pravo na trećinu vlasničkog udjela u rudniku i TE Gacko i to na temelju ulaganja koja su iznosila 400 milijuna njemačkih maraka (oko 200 miliona eura) po sporazumu sklopljenom 1986. godine.

Dugovanja koja HEP potražuje zapravo se odnose na pogone koji električnu energiju proizvode na teritoriju današnje Republike Srpske, a vlasti tog entiteta bez ikakvih konzultacija s HEP-om pregovaraju o izgradnji novog bloka u TE Gacko s kineskim partnerima. Ministar energetike i industrije Republike Srpske Petar Đokić ustvrdio je, komentirajući najnovije zahtjeve HEP-a, kako i taj entitet ima pravo tražiti nadoknadu na ime vodoopskrbe hidroelektrane Dubrovnik pa očekuju da će se na taj način dugovi izravnati.

Ocijenio je kako je vrijeme da se otvoreno i iskreno s Hrvatskom razgovara i pronađe kompromisno rješenje s ciljem izbjegavanja međunarodnih pravnih sporova.

Hidroelektrana Dubrovnik u bivšoj je Jugoslaviji projektirana kao dio jedinstvene tehnološke cjeline koju su činile i hidroelektrane u Trebinju i Čapljini. Nakon raspada zajedničke države ona je praktično podijeljena na tri dijela, a godinama traju prijepori o tome ko je kome i koliko dužan na ime prijeratnih ulaganja i korištenja vodenih resursa za proizvodnju električne energije.

Reklama

Iz HEP-a i u današnjem odgovoru ističu kako ulaganja u TE Gacko i u hidroenergetski sistem na Trebišnjici nemaju poslovnu poveznicu.

“HEP nema nikakav otvoren spor s BiH niti s Elektroprivredom Republike Srpske glede ulaganja u hidroenergetski sistem vezan na sliv rijeke Trebišnjice (HE Dubrovnik). Ulaganja u TE Gacko i ulaganja u hidroenergetski sistem na Trebišnjici (HE Dubrovnik) nemaju zajedničku poslovnu poveznicu”, ističu iz HEP-a.

Navode i kako su HEP i Elektroprivreda RS-a na posebnim sastancima vodili pregovore o integralnom rješenju i optimalnom korištenju hidroenergetskog potencijala sliva rijeke Trebišnjice. Pri tome se, dodaju, trebaju uvažavati i prava i interesi Elektroprivrede HZ Herceg Bosne iz Mostara.

Iz HEP-a također kažu kako su potraživanja od Elektroprivrede BiH, a koja je HEP imao na području Federacije BiH (ulaganja u TE Tuzla i TE Kakanj), „na obostrano prihvatljiv način riješena prije desetak godina“.

Izvor: Klix

Reklama