PRIVREDA
Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke: Eko-toplana preuzima grijanje i dio radnika
BANJA LUKA – „Eko-toplana“ će preuzeti grijanje grada, kao i dio zaposlenih postojeće „Toplane“. Ukoliko se pojavi višak radnika, to pitanje će se rješavati u skladu sa zakonom.
Izjavio je to juče gradonačelnik Igor Radojičić u pauzi zasjedanja Skupštine grada.
Podsjetio je da će u petak na vanrednom zasjedanju gradskog parlamenta odbornici odlučivati o izgradnji nove toplane na drvnu sječku.
– Postojeća „Toplana“ će funkcionisati sa minimumom zaposlenih i imaće ugovor sa „Eko-toplanom“ o poslovno-tehničkoj saradnji jer će se njeni pojedini resursi i dalje koristiti, kao što su mini-toplane na Starčevici i Kočićevom vijencu – rekao je Radojičić.
Inače, odbornici su juče razmatrali prijedlog odluke o visini naknade za korišćenje zemljišta za postavljanje kablovske kanalizacije. Predviđena ja naplata od 0,10 KM po dužnom metru novopostavljene instalacije.
– Propisujemo trase, cijenu i proceduru kome se podnosi zahtjev za postavljanje nove mreže. Odluka o kojoj je na ovom zasjedanju raspravljano se donosi da bi zamijenila postojeću iz 2015. godine, koja je potpuno nesprovodiva. Najbolji dokaz za to je da grad po tom osnovu nije naplatio nijednu KM prihoda do sada – pojasnio je Radojičić.
Naveo je da predviđena naknada od 0,10 KM po dužnom metru postavljanja nove kablovske kanalizacije već postoji i uredno se naplaćuje u drugim gradovima, kao što je Bijeljina.
Istakao je da se prijedlog ove odluke ne odnosi na naplatu naknade za već izgrađenu mrežu.
– To pitanje će biti regulisano posebnom odlukom Skupštine grada u kojoj će biti određen iznos paušala koji će operateri u takvim situacijama morati da plate. Bilo bi logično da i od njih naplaćujemo naknadu po dužnom metru već postojeće kablovske kanalizacije, međutim, većina ili gotovo sva se nalazi u procesu legalizacije te mreže. Ne možemo od njih na taj način naplaćivati naknadu jer ne znamo tačno kolika je dužina tih mreža. Dok god se proces legalizacije ne završi, ne možemo odrediti paušal koji ćemo naplaćivati – rekao je Radojičić, ali nije želio da precizira koliko bi to moglo iznositi.
Komentarišući raspravu o ovoj tački dnevnog reda Radojičić je rekao da je bilo puno nerazumijevanja i pogrešnog shvatanja.
Nezavisni odbornik Zoran Talić smatra da neće biti sprovodiva kada je u pitanju naplata i da neće postići željeni finansijski efekat kada je u pitanju priliv novca u budžet grada. Talić je predložio da se ova odluka skine sa dnevnog reda, ali nije dobio podršku odbornika.
Odbornik SDS-a Ljubo Ninković smatra da je odluka iz 2015. godine nudila drugačija rješenja.
– U njoj su cijene određene po zonama, dok je u ovoj koju razmatramo jedinstvena za cijeli grad – kazao je Ninković.
Starčevica
Odbornici su juče raspravljali i o inicijativi za izmjenu dijela Regulacionog plana Starčevica, za koji su Komisija za prostorno uređenje i gradonačelnik dali negativno mišljenje. Igor Radojičić je rekao da postojećim regulacionim planom nije predviđeno da se na tom zemljištu grade novi stambeni objekti.
– Dato je negativno mišljenje da se na padini, na kojoj se građani zimi vole sankati i skijati, grade stambeni objekti. Osim zaštite površine, postoje i geološki razlozi, zbog strukture zemljišta – istakao je Radojičić.
Izvor: Glas Srpske
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Drašković: Ostajem u Hercegovini!
DINECO zapošljava: 2 dizajnera enterijera
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
-
NEKRETNINE10 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI5 meseci prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca