Connect with us

PRIVREDA

Najavljivan kao veliki investitor, a dugove staklare uvećao 70 puta

PARAĆIN –  Donošenje odluke o tome da li će Srpska fabrika stakla iz Paraćina otići u stečaj odloženo je za 30. maj čime je produžena neizvjesnost za 825 radnika ove fabrike.

Objavljeno

 


Srpska fabrika stakla

Srpska fabrika staklaVlasnik Srpske fabrike stakla je Cvetan Vasilev, protiv koga se Bugarskoj vodi postupak zbog sumnje da je pronevjerio više od sto miliona evra. Iako je Vasilev u Srbiji najavljivan kao veliki investitor i spas za staklaru, od njegovog preuzimanja fabrike do danas dugovi ovog preduzeća su uvećani 70 puta.

Zahtjev za uvođenje stečajnog postupka u Srpskoj fabrici stakla podnjela je čačanska firma Veksilum Balkan koja od staklare po osnovu četiri ugovora o zajmu potražuje oko 47 miliona evra, piše Insajder.

Prema podacima Narodne banke Srbije, račun Srpske fabrike stakla je u blokadi od 23. novembra 2016. godine zbog dugovanja EPS-u i Srbijagasu. Kako je objavljeno na sajtovima ovih javnih preduzeća, dug staklare prema EPS-u iznosi preko 560 miliona dinara dok su dugovanja Srbijagasu blizu 160 miliona. Prema objavljenim izvještajima, tokom 2017. godine ova preduzeća od Srpske fabrike stakla nisu naplatila ni dinar.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić rekao je prije više od godinu i po dana da će Srbija naplatiti dugove koje ta kompanija ima za energente kao i da neće dozvoliti da tajkuni koji su krivi za problem fabrike “trpaju pare u svoj džep”.

Iako se od tada do danas, u staklari malo toga promjenilo, država Srbija je nastavila da Srpskoj fabrici stakla isporučuje energente.

Ko je vlasnik staklare?

Reklama

Cvetan Vasilev je deset dana prije raspisivanja poternice 28. jula 2014. pobjegao iz Bugarske u Srbiju u kojoj je 2012. postao vlasnik Srpske fabrike stakla iz Paraćina.

Srbija već više dvije godine ne reaguje na zahtjev Bugarske da joj izruči Vasileva koji se nalazi na crvenoj interpolovoj poternici zbog optužbi za pronevjeru više od sto miliona evra. Postupak izručenja Cvetana Vasileva je ove godine ponovo vraćen na početak, pošto je Apelacioni sud drugi put vratio predmet Višem sudu u Beogradu. Time je poništeno rješenje da se Vasilev izruči Bugarskoj. Zbog odbijanja da izruči Vasileva, bugarske vlasti prijavile su prošle godine Srbiju nadležnim tijelima Savjeta Evrope.

Staklara je Bugarima, za pet godina prodata dva puta. Prvo ju je na tenderu 2006. kupila firma Rubin iz bugarskog Plevena, i to za samo 100.000 evra. Procjenjena vrijednost fabrike tada je iznosila 15 miliona evra, a kupac je ponudio ulaganja u visini 25 miliona evra.

Kako obaveze iz kupoprodajnog ugovora nisu ispunjene, a zbog neisplaćenih dugova za gas, 2009. godine većinski vlasnik Staklare postalo je javno preduzeće Srbijagas koje je tri godine kasnije saopštilo da je našlo perspektivnog kupca.

Novi vlasnik od marta te godine je konzorcijum koji čine Korporativna trgovinska banka iz Sofije, kao garant, bugarska firma Glass Industry i ponovo Rubin iz Plevena. Ugovor o prodaji staklare s direktorom Srbijagasa Dušanom Bajatovićem potpisao je Cvetan Vasilev, kao predsjednik Nadzornog odbora bugarske banke koja je bila garant posla. Već 2015. Staklari ponovo prijeti isključenje struje i gasa zbog neplaćenih računa. U septembru te godine, prema saznanjima “Novosti”, Vasilev je poslao pismo premijeru Srbije u kom je obećao da će vratiti Srpsku fabriku stakla državi i tako konvertovati svoje dugove.

To se međutim nije desilo, zaključuje Insajder.

Reklama

 

Izvor: Naslovi.net

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu