PRIVREDA
Nastavljen višegodišnji trend rasta pozitivnih pokazatelja
BIJELJINA – Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srpske, ukupna robna razmjena hrane, pića i duvana za četiri mjeseca ove godine u odnosu na isti period prošle godine, povećana je sa 317,4 miliona KM na 345,5 miliona KM ili za 28,1 milion KM, odnosno za 8,9 odsto.
Izvoz je povećan sa 87,4 miliona KM na 105,5 milion KM ili za 18,1 miliona KM, odnosno za 20,7 odsto, a uvoz sa 230 miliona KM na 240 miliona KM ili za 10 miliona KM, odnosno za 4,3 odsto.
Značajnije povećanje izvoza od uvoza dovelo je do smanjenja debalansa i to za 8,2 miliona KM, odnosno za 5,8 odsto i povećanja pokrivenosti uvoza izvozom sa 38,4 odsto na 44 odsto, odnosno za 5,6 indeksnih poena.
Prema riječima sekretara Udruženja za prehrambenu i duvansku industriju u Privrednoj komori Srpske Slavka Stevanovića, posmatrano po ekonomskim grupacijama od januara do marta 2016. i 2017. učešće izvoza u zemlje EU je na probližno istom nivou /28,7 odsto i 28,5 odsto/, izvoz u zemlje CEFT-a je smanjen sa 37,9 odsto na 29,8 odsto, dok je izvoz u druge zemlje izvan ovih grupacija povećan sa 33,3 odsto na 41,7 odsto.
Učešće uvoza iz zemalja EU povećano je sa 41,7 odsto na 43,4 odsto, dok je uvoz iz zemalja CEFT-e smanjen sa 46,7 odsto na 45,4 odsto, a uvoz iz drugih zemalja smanjen je sa 11,6 odsto na 11,1 odsto
Posmatrajući po proizvodima, od janura do marta 2016. i 2017. godine, najznačajnije povećanje izvoza bilo je kod brašna, voća i kukuruza, a smanjenje kod konditorskih proizvoda, šećera, cigareta i ribe, dok je na približno istom nivou bio izvoz mlijeka i mineralne vode.
Stevanović navodi da je najznačajnije povećanje uvoza bilo je kod pšenice, kukuruza, svježeg voća i mesa, a smanjenje kod mlijeka, krompira, sjemena za sjetvu i konditorskih proizvoda, dok je na približno istom nivou bio uvoz preparata koji se upotrebljavaju u ishrani životinja, uljanih pogača, brašna i mineralne vode.
Govoreći o negativnim efektima potpisivanja protokola na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju /SSP/ BiH i zemalja EU od januara do marta 2016 i 2017. godine, Stevanović kaže da, posmatrano ukupno za zemlje EU, nije došlo do značajnijih promjena, izvoz je neznatno smanjen, odnosno za 0,2 indeksna poena, dok je uvoz povećan za 1,7 indeksnih poena.
“Posmatrano po državama u EU, došlo je do značajnijih promjena, pri čemu je izvoz povećan u Rumuniju, Austriju, NJemačku i Sloveniju, a smanjen u Francusku, dok je izvoz u Hrvatsku na približno istom nivou”, kaže Slavko Stevanović.
On navodi da je uvoz povećan iz Holandije, Poljske i Španije, a smanjen iz Brazila, Italije i Mađarske, dok je uvoz iz Austrije, NJemačke, Hrvatske i Francuske na približno istom nivou.
“Posmatrano po proizvodima za koje se procjenjuje da će proizvodnja biti najugroženija, uvoz svježeg mesa je značajno porastao i to sa 13,1 miliona KM na 16,1 milion KM ili za tri miliona KM, odnosno za 22,9 odsto i svježeg voća sa 4,9 miliona KM na osam miliona KM ili za 3,1 milion KM, odnosno za 63,2 odsto, a inače uvoz ovih proizvoda iz zemalja EU je oko 90 odsto ukupnog uvoza”, kaže Stevanović.
Što se tiče mlijeka, povrća i mesnih prerađevina, uvoz je povećan, navodi on, ali se ovi proizvodi u posmatranim periodima uvoze iz zemalja EU u malim količinama – mlijeka ispod 100 hiljada KM, povrća oko 800 hiljada KM i mesnih prerađevina oko 300 hiljada KM.
Podaci o izvozu i uvozu iz zemalja EU potvrđuju procjenu u ovom Udruženju da se negativni efekti primjene potpisanog Protokola na SSP u pogledu ukupne robne razmjene neće pojaviti u prvim mjesecima primjene, odnosno da se povećani uvoz iz država EU na osnovu bescarinskih kvota može očekivati od početka juna i to prije svega iz zemalja za koje smo i do sada najviše uvozili, među kojima je Hrvatska.
“Pri procjeni negativnih efekata, u ovom udruženju i dalje smatramo da će u narednom periodu u velikoj mjeri doći do preraspodjele uvoza na način da će se povećati uvoz iz zemalja EU, a smanjiti uvoz iz zemalja CEFT-e i to prije svega iz Srbije iz koje se inače najviše uvozi /oko 40 odsto/, a iz koje je povećan uvoz nakon ulaska Hrvatske u EU“ , istakao je Stevanović.
“Zbog toga će procjenjivani negativni efekti u kojima nije ovo uvažavano, biti manji, ali svakako da će doći do negativnih efekata koji će imati veliki pritisak na domaću proizvodnjau i smanjenje u pojedinim granama privređivanja, a što će zavisiti od stepena njihove konkurentnosti”, naveo je Stevanović.
Izvor: Srna
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE10 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI5 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca