PRIVREDA
Pčelarstvo u sve težem položaju
BANJA LUKA – Postavljanje košnica sa pčelama na krovove objekata po velikim gradovima postaje svetski trend, dok u Republici Srpskoj pčelarstvu preti nestanak.
Dok se u svetu urbano pčelarstvo razvija kako zbog ekonomske ali i ekološke koristi koje daju pčele, u Savezu pčelara RS upozoravaju da su prethodne dve sezone za domaće pčelare bile katastrofalne, a mnogi pčelinjaci su potpuno uništeni zbog loših vremenskih prilika.
„Pčele su ušle nespremne u zimu koja je bila dugačka hladna, a procene su da su stradanja pčela iznosila do 70 odsto“, kaže Damir Barašin, sekretar Saveza.
Ova godina je takođe počela loše jer su prve paše za pčele – bagrem i bagremac smrzli. Uprkos lošim uslovima i poteškoćima sa kojima se susreću pčelari, cene meda će ostati nepromenjene – od 15 do 18 KM po kilogramu. Osim što im vremenske prilike nisu naklonjene, pčelari se žale i na slabu podršku od države.
„Prosečan pčelar sa 50 košnica od države dobije 250 KM podsticaja za godinu dana, ako ih i dobije na vreme“, kaže Barašin.
S druge strane pčelari da bi se bavili ovim poslom moraju da registruju komercijalno poljoprivredno gazdinstvo i plaćaju sve obaveze kao i velika poljoprivredna gazdinstva.
„Nažalost kod nas nije prepoznat potecijal u proizvodnji meda, kao u Hrvatskoj ili Srbiji koja plasira svoj med na strana tržišta, dok se mi borimo da opstanemo na domaćem tržištu, a vrlo malo izvozimo med“, navodi Barašin. Zbog svih ovih problema daleko smo od urbanog pčelarstva.
„Kod nas se prvo mora omogućiti opstanak pčelara pa menjati regulativa da bi doveli košnice u grad, jer je regulisano da košnice ne mogu da budu locirane na manje 300 metara od turističkih objekata“, kaže Barašin.
U RS ima registrovanih oko 3.000 pčelinjaka, odnosno oko 153.00 košnica, čiji broj stagnira, a pretpostvaka je da će se zbog sve težeg položaja broj pčelinjaka smanjiti.
Nelojalnu konkurenciju domaćim pčelarima predstavlja uvoz velikih količna meda iz inostranstva sumnjivog kvaliteta.
Obrad Ninković, dugogodišnji pčelar iz Trebinja kaže da je pčelarstvo u Hercegovini porodična tradicija.
„Imamo nezagađenu prirodu jer naše pčele uzimaju nektar uglavnom sa divlje paše koju čini lekovito bilje, zbog čega je naš med kvalitetan. Pčelarstvo jeste rizična grana koja zavisi od vremenskih prilika, ali ako i svake četvrte godine imamo dobar prinos meda, to se isplati“, kaže Ninković. On naglašava da država treba da podstiče pčelarstvo kako zbog ekonomske, tako i zbog ekološke koristi jer je značaj pčela u oprašivanju biljaka nemerljiv.
„Austrougari su na primer za vreme vladavine na našim prostorima pčelare oslobađale od služenja vojnog roka i poreza, jer su bili svesni značaja ove privredne grane“, navodi Ninković.
Iz budžeta 400.000 KM
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da za pčelarstvo godišnje izdvajaju 400.000 KM.
„Obezbeđujemo i savetodavnu podšku, obuke pčelara i promovisanje uloge i značaja pčela u društvu ne samo u proizvodnji meda i pčelinjih proizvoda, već i značaja pčela kao oprašivača u biljnoj proizvodnji“, kažu u Ministarstvu. Dodaju da su radili na podizanju svesti stanovništva o značaju pčele posebno među decom predškolskog i školskog uzrasta.
Izvor: BN
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE10 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI5 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca