PRIVREDA
Privreda u Republici Srpskoj na ivici ambisa
BANJALUKA – Ukupne obaveze privrede Republike Srpske u 2016. godini iznose 16 milijardi i 334 miliona maraka i u odnosu na 2015. godinu povećane su za 7,9 odsto, pokazuju podaci Privredne komore RS o poslovanju privrede u prošloj godini.
Na ovaj način prekinut je pozitivan trend iz 2015, kada su obaveze u odnosu na 2014. godinu bile manje za 0,7 odsto.
“I u 2016. godini najveći problem privrede Republike Srpske je nelikvidnost, mjerena koeficijentom likvidnosti koji iznosi 1,01 i manji je nego u 2015. godini, kada je bio 1,04. Ako se uzme u obzir da normalan koeficijent za održavanje tekuće likvidnosti iznosi 1,5, tek tada se vidi koliko je u RS visok stepen nelikvidnosti, odnosno nemogućnosti izmirenja obaveza privrede”, kazao je Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS.
Inače, u strukturi obaveza, dugoročne iznose šest milijardi i 247 miliona KM i povećane su za 4,7 odsto, a kratkoročne obaveze iznose 10 milijardi i 86 miliona KM i veće su za 10 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Ukupni prihodi ostvareni u privredi u 2016. godini iznosili su 18 milijardi i 725 miliona KM i veći su za 5,1 odsto, dok su ukupni rashodi iznosili 18 milijardi i 43 miliona KM i u odnosu na uporedni period 2015. godine povećani su za 4,8 odsto.
Ukupan neto dobitak u 2016. godini iznosi 1,31 milijardu KM, što je za 19,2 odsto više nego u 2015. godini, dok je ukupan neto gubitak u 2016. godini iznosio 753.213.000 KM i veći je za 22,7 odsto nego u 2015. godini.
Prema podacima iz završnih računa privrednih društava, ukupna kratkoročna potraživanja privrede RS u prošloj godini iznosila su četiri milijarde i 729 miliona KM, što je u odnosu na 2015. godinu više za 6,8 odsto. U strukturi ukupnih kratkoročnih potraživanja, potraživanja od kupaca iz inostranstva iznose 402 miliona i 59.000 KM, što je za 9,2 odsto više u odnosu na 2015. godinu.
Potraživanja od kupaca u zemlji u 2016. godini iznose dvije milijarde i 776 miliona KM, što je više za 3,9 odsto u odnosu na 2015. godinu, kada su iznosila dvije milijarde i 670 miliona KM. Ukupan broj privrednih društava koji su u 2016. godini predali završne račune iznosi 9.846, što je za 792 više u odnosu na 2015. godinu, a najveće učešće i dalje imaju privredna društva iz oblasti trgovine na veliko i malo 2.979, te iz oblasti prerađivačke industrije 1.996.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS – SWOT, kaže kako postoji više faktora loše likvidnosti, te da oni mogu biti eksterni i interni.
Smatra kako preduzetnik ne može uticati na stepen opšte potražnje koji je u padu pa je plasman robe otežan, ali da definitivno može uticati na to s kim posluje pa bi bilo dobro da o tome povede više računa.
“Naši preduzetnici moraju staviti sigurnost naplate ispred obima prodaje jer je vrijeme pokazalo da je ona veoma mala. Ako vas, primjera radi, devet od deset kupaca ispoštuje, onaj deseti može poništiti sav vaš trud i rezultat”, kaže Grabovac i dodaje kako bi, sa druge strane, država trebalo da izmijeni regulativu i olakša naplatu i zaštiti povjerioce.
Smatra kako je multilateralna kompenzacija, koja se već duže vrijeme sprovodi u RS, samo jedan element koji treba da omogući da obaveze preduzeća padnu, ali da ona nije uspjela zaustaviti očigledan rast potraživanja.
BROJKE
18,72 milijarde KM prihodi
18,43 milijarde KM rashodi
16,33 milijarde KM obaveze privrede
10,86 milijardi KM kratkoročne obaveze
6,24 milijarde KM dugoročne obaveze
1,31 milijarda KM neto dobitak
753.213.000 KM neto gubitak
Izvor: Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE10 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI5 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca