Connect with us

PRIVREDA

Raste izvoz mlijeka, uvoz prepolovljen

BANJALUKA – Uvoz mlijeka u Republiku Srpsku dvostruko je smanjen, dok je izvoz porastao za 10,45 odsto u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isti period lani, a dobri rezultati zabilježeni su i u spoljnotrgovinskoj razmjeni voća i povrća.

Objavljeno

 


MlijekoIstakli su ovo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i naveli da Srpska bilježi pozitivne trendove uvoza i izvoza mlijeka u prva četiri mjeseca ove godine, kao i voća i povrća. Ovi rezultati postignuti su uprkos negativnim predviđanjima povodom stupanja na snagu adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) BiH sa EU od 1. februara ove godine.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, od januara do aprila ove godine u Srpsku je uvezeno čak 50,42 odsto manje mlijeka u odnosu na isti period prošle godine. Navode da je ovogodišnja vrijednost uvezenog mlijeka 2,33 miliona KM, za razliku od prva četiri mjeseca lani kada je iznosila 4,71 milion maraka.

S druge strane, Srpska je zabilježila rast izvoza mlijeka za 10,45 odsto, jer je u prva četiri mjeseca izvezeno mlijeka u vrijednosti od 5,65 miliona KM, dok je izvoz u istom periodu 2016. godine iznosio 5,11 miliona KM.

– Statistički podaci o uvozu i izvozu poljoprivrednih proizvoda iz BiH i RS u navedenom periodu pokazuju da je Srpska ostvarila veći izvoz od uvoza mlijeka za čak 3,31 milion KM, dok je suficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni u proizvodnji mlijeka lani iznosio svega 405.561 KM. Ovi podaci ohrabruju, jer se očekivao najveći udar na mljekarsku proizvodnju stupanjem na snagu SSP-a – rekao je portparol Ministarstva poljoprivrede Aleksandar Macanović.

Za razliku od RS, u FBiH nisu zabilježeni isti trendovi u proizvodnji mlijeka, jer je ukupan uvoz ovog proizvoda u BiH porastao za 8,31 odsto, a izvoz za 14,93 odsto.

– Podatak da se od uvoza mlijeka u BiH od 43,4 miliona, na Srpsku odnosi svega 2,3 miliona maraka, jasan je pokazatelj da se mljekarski sektor u RS, za sada, više nego dobro bori sa konkurencijom iz EU – rekao je Macanović i naveo da je većina preduzeća koja uvoze mlijeko u BiH registrovana na području FBiH, što znači da stanovništvo u tom entitetu više kupuje uvozno mlijeko od građana u RS. Na ovaj način stanovništvo RS pokazuje da je svjesnije potreba zaštite domaće proizvodnje, te da ostaju vjerni proizvođačima mlijeka iz RS, „Mlijekoproduktu“ i mljekari „Pađeni“.

Dodao je da su, osim u proizvodnji mlijeka, dobri rezultati u navedenom periodu ostvareni i u izvozu voća i povrća.

Reklama

– Posebno je pozitivna slika uvoza, odnosno izvoza povrća, korijenja i gomolja, gdje je na nivou BiH izvoz porastao za 29,5 odsto, dok je uvoz smanjen za 20,5 odsto – rekao je Macanović.

Dobar rezultat, odnosno rast izvoza od 30,3 odsto ostvaren je i za voće i orašaste plodove, a istovremeno je zabilježen i rast uvoza ovih proizvoda za 11,7 odsto.

Lošiji rezultati su bili u spoljnotrgovinskoj razmjeni mesa, s obzirom na to da je u BiH i RS u prva četiri mjeseca ove godine zabilježen rast uvoza u odnosu na isti period 2016. godine, kada je uvoz goveđeg mesa porastao za 6,8 odsto, svinjskog za 15,8 odsto i živinskog za 21,9 odsto.

– Nažalost, izvoz goveđeg mesa u Tursku još nije krenuo jer, prema informacijama Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Turska još nije raspisala tender za uvoz ovog mesa – pojasnio je Macanović i dodao da je u BiH zabilježen pad uvoza ribe za 8,3, odsto dok je izvoz neznatno porastao i to za 0,7 odsto.

 

Sirevi

Reklama

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Republika Srpska od mliječnih proizvoda najviše uvozi sireve, odnosno proizvode poput raznih namaza koji čine više od 50 odsto uvoza.

Slična situacija je i na području BiH, gdje u prva četiri mjeseca ove godine od ukupnog uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda na sireve otpada 47 odsto. Od ukupne vrijednosti uvezenih mliječnih proizvoda, koja iznosi 10,48 miliona KM, čak 4,93 miliona otpada na sireve.

 

Izvor: Glas Srpske

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu