Connect with us

PRIVREDA

Svaki četvrti zaposleni u BiH radi u javnom sektoru

SARAJEVO – Moratorijumi na zapošljavanje u javnom sektoru u Bosni i Hercegovini još uvijek su samo šarena laža za javnost, jer su zabilježene hiljade novih zapošljavanja u javnom sektoru, u 75 odsto institucija i javnih preduzeća u BiH, a to su hiljade novih ljudi koji su opterećenje za budžet, rekao je danas Adis Arapović, program menadžer organizacije Centri civilnih inicijativa (CCI), javlja Anadolu Agency (AA).

Objavljeno

 


Adis Arapovic

Adis ArapovicOn je na konferenciji za novinare u Banjaluci predstavio “Izvještaj o monitoringu imenovanja i zapošljavanju u javnom sekotru u Bosni i Hercegovini”, čiji nalazi pokazuju da je proces zapošljavanja generalno vrlo netransparentan.

Arapović je istakao da prema ovom istraživanju, iako ne postoje egzaktni podaci, javni sektor u BiH broji 190.000 ljudi, od čega je 6.000 konkretnih političkih funkcija, a to su ministri, parlamentarci i njihovi članovi kabineta.

“To su legitimne političke funkcije, ali ono što nije jesu upravljačke i rukovodeće pozicije u ostatku javnog sektora, institucijama, agencijama, vanbudžetskim agencijama, školstvu, zdravstvu, gdje je zbir upravljačkih pozicija oko 20.000. Svaka od ovih pozicija bi trebala biti popunjavana na transparentan i meritoran način putem javnih konkursa, međutim 99 posto su popunjene od strane političkih kadrova, koji su nominirani ili imenovani od vladajuće stranke”, rekao je Arapović i objasnio da je zbog toga u BiH oko 25.000 političkih funcija, jer se gotovo sve i jedna rukovodeća pozicija smatra “političkim plijenom”.

Kao najgoru posljedicu ovakvog stanja Arapović je izdvojio činjenicu da tako postavljeni kadrovi ne odgovaraju ni Ustavu ni zakonima nego onome ko ih je postavio – stranci.

“Svaki četvrti zaposleni u BiH radi u javnom sektoru, a četvrtina svih budžeta se troši na plate zaposlenih u javnom sektoru”, rekao je Arapović.

Prema njegovim riječima, CCI je u ovom istraživanju dobio odgovore od 80 institucija, a bilo je i onih koji nisu dostavili odgovore i time, prema riječima Arapovića, skrenuli pažnju na sebe. Istakao je i da nije primijećen veliki progres u zakonskoj regulativi, iako se to jasno traži i Reformskom agendom.

Reklama

“Posmatrano kroz četiri kriterijuma, da se svi konkursi objavljuju na web stranicama organa koji zapošljava, da se objavljuju u denvnim novinama, da su svi kriterijumi za ocjenjivanje dostupni kandidatima, kao i da se sastavi komisija objave tokom faze raspisivanja konkursa, došlo se do zaključka da trenutni indeks transparentnosti proces zapošljavanja, na skali od 0 do 100 iznosi 32”, pokazuje izvještaj CCI.

Nisu razrađeni kriteriji po kojima se primaju novi radnici, a “intervju je usko grlo zapošljavanja, najveći dio farse, jer na ovaj način dominantno se odlučuje ko će dobiti posao, ko ne”.

“Cijela priča o javnom konkrusu, proceduri, sastav komisije, postupak ocjene kandidata dovodi nas do izbora podobnih, a ne sposobnih. Javna uprava ne traži najbolje kandidate, nego podobne, po pravilu, politički podobne”, rekao je Arapović i dodao da u 75 posto slučajeva institucije koriste ugovor o djelu i zaobilaze moratorijum na zapošljavanje.

Pri zapošljvanju pozivaju se na 50 zakona i drugih akata, a prem riječima Arapovića podesili su zakonodavstvo i propise na sebi interesantan način jer da nema te “šume” propisa bilo bi lakše da proces bude proveden.

CCI je upozorio kako je neophodno u što skorijem periodu izmijeniti ili donijeti novi zakon o državnoj/javnoj služni na svim nivoima u skladu sa SIGMA principima reforme javne uprave, te detaljnije urediti konkursnu proceduru kako bi se osiguralo da posao u javnoj upravi dobijaju najbolji kandidati.

Organizacija CCI predlaže obavezu raspisivanja javnih konkursa, da budu inovirani na način da umanjuju ulogu komisija pri ocjenjivanju kandidata, i da se mora se omogućiti izbor kandidata po listi, a ne sa liste, tj. izbor najboljih knadidata.

Reklama

“Imenovanja i zapošljavanja u zdravstvu i školstvu moraju biti izuzeta od uticaja politike. Ne smijemo dozvoliti da nas liječe ili spašavaju stranački hirurzi i ljekari i da nam djecu kroz život vode stranački učitelji”, rekao je Arapović.

 

Izvor: Anadolija

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu