Connect with us

PRIVREDA

BiH nedostaje radna snaga: Uvozimo zidare, trgovce i vodiče

BANJALUKA – Privrednici u BiH primorani su da zbog sve većeg odliva domaćih kvalifikovanih radnika, poput zidara, tesara, keramičara ili tekstilaca, ovu radnu snagu “uvoze” iz inostranstva.

Objavljeno

 


radniciSrbija, Turska, Hrvatska, Italija i Kina zemlje su iz kojih je najviše radnika stiglo u ovdašnje firme, a najveći rast zapošljavanja stranaca lani je zabilježio sektor poslovanja sa nekretninama i to za više od 72 odsto. Stranim državljanima i ove godine biće izdate stotine dozvola za rad u BiH.

Najveći broj, njih 120, biće izdato za sektor trgovine. Na posao može računati i 115 stranaca koji se bave uslužnim djelatnostima kao što su pratioci putnika, turistički vodiči, stjuardese. U prerađivačkoj industriji planirano je zapošljavanje 79 stranaca. Direktor Agencije za zapošljavanje “Spektar” Miroslav Vukajlović kaže da je evidentno da se posljednjih godina povećava obim poslova u građevinarstvu i oblasti nekretnina i da nedostaje radne snage u ovoj oblasti. “Tesari, zidari, armirači i keramičari već odavno ne postoje u našim obrazovnim sistemima.

Oni koji su dobro ispekli te zanate otišli su preko granice gdje su bolje plaćeni. Zato nam je preostalo ili da prekvalifikujemo postojeći kadar ili “uvozimo” strance”, naglasio je Vukajlović. Izvještaj Agencije za rad i zapošljavanje BiH o izdatim radnim dozvolama za period od 2012. do 2016. godine, koji je nedavno usvojio Savjet ministara, pokazuje da ih je gotovo 60 odsto lani izdato u trgovini, tačnije 608. U prerađivačkoj industriji je izdato 430 radnih dozvola, u poslovanju nekretninama 278, dok je za oblast obrazovanja izdato 246 dozvola. “To je dugogodišnji trend, osim sektora poslovanja nekretninama, koji je zabilježio nagli rast u 2016. godini od 72,67 odsto”, stoji u izvještaju.

Visoku stručnu spremu imao je 1.171 stranac koji je lani u BiH pronašao radno mjesto. Iz Unije poslodavaca u RS poručuju da postoje djelatnosti u kojima se ne može funkcionisati bez stranih stručnjaka kao što su tekstilna i industrija kože i obuće. To se, kako kažu, može jedino promijeniti školovanjem domaćeg kadra. “Godinama nismo školovali kadar za industriju kože i obućarstva. Sve što je vrijedjelo od stručnjaka stranci su već angažovali. Oni su otišli u Kinu, Indiju i Indoneziju, Njemačku, Italiju ili Austriju tako da smo primorani da radnike tražimo preko granice”, kaže predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić. Prema njegovim riječima, lani je upisana prva generacija studenata na smjer kožarstvo na Tehnološkom fakultetu u Banjaluci. “Prvi put poslije rata pokrenuli smo školovanje u ovoj oblasti.

Nešto smo ipak uradili, ali sada treba vremena i da dobijemo taj kadar”, objašnjava Škrebić. Dodaje da ima slučajeva da gastarbajteri koji su davno otišli trbuhom za kruhom ovdje ponovo traže poslove. “Zaposlio sam našeg čovjeka sa njemačko-austrijskim državljanstvom. Dešava se da se ljudi sa prostora bivše Jugoslavije koje su nekada stranci “pokupili” sada vraćaju da ovdje rade”, naglasio je Škrebić.

 

Reklama

Oblasti u kojima je lani izdato najviše radnih dozvola:

Trgovina – 608
Prerađivačka industrija – 430
Nekretnine – 278
Obrazovanje – 246

 

Države iz kojih radnici stižu u BiH

Zemlje  2015. 2016.
Srbija  701 752
Turska  353 322
Hrvatska 214 197
Kina  238 171
Italija 109 128
Kuvajt 75 118
Sirija 46 77
Rusija  49 67
Slovenija  59 66
Saud. Arabija  54 63
Ostale zemlje  493 605

 

Izvor: Nezavisne

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu