Connect with us

PRIVREDA

Firme u BiH od kupaca potražuju 11,75 milijardi KM

SARAJEVO – U BiH postoji veliki problem sa naplatom potraživanja, zbog čega prvostepeni sudski postupci na sudovima u BiH traju i do 1553 dana, a ukupan unutrašnji dug koji bh. firme potražuju od kupaca dostigao je cifru od 11,75 milijardi KM u 2016 godini.

Objavljeno

 


Plate

konvertibilna markaRezultati su ovo dva istraživanja o stanju u bh. privredi i o upravljanju potraživanjima koje je proveo „LRC INKASSO“, odjel za upravljanje potraživanjima kompanije „LRC“ iz Sarajeva, objavile su Poslovne novine.

I pored pozitivnih pomaka u finansijskim pokazateljima bh. privrede u 2016. godini, gdje je završne račune predalo ukupno 31.554 firmi u BiH, što je za 2,22 posto više u odnosu na 2015., a ukupno ostvareni prihod u BiH dostigao je 60,94 milijarde KM i za 2,1 milijardu KM je veći u odnosu na prethodnu godinu, nažalost, i dalje milijarde KM „zarobljenog“ kapitala lebde u nedokučivoj zoni, te predstavljaju konstantno breme za efikasnije poslovanje.

Prema riječima Sabine Mašović, rukovodioca pravne službe kompanije „LRC“, ukupan unutrašnji dug koji bh. firme potražuju od kupaca dostigao je cifru od 11,75 milijardi KM u 2016.godini i za 2,44 odsto je veći u odnosu na 2015.godinu.

„Zbog problema sa naplatom vlastitih potraživanja, bh. privrednici su suočeni i sa otežanim plaćanjem svojih obaveza. Prosječan broj dana naplate potraživanja za bh.firme iznosi 70,4 dana u 2016. godini, dok je ovaj period za plaćanje vlastitih obaveza prema dobavljačima veći za čak 100,8 dana i iznosi 171,2 dana“ , kazala je Mašović.

Prema rezultatima prve ankete ankete koju je „LRC INKASSO“ proveo među 360 bh. privrednika, njih 60,3 odsto se slaže da u BiH postoji veliki problem sa naplatom potraživanja i da je to još uvijek jedna vrsta tabu teme. Naime, i pored evidentnih problema u oblasti naplate bh. privrednici i dalje vrlo teško otvoreno govore na ovu temu, a veliki broj njih se i dalje ne odlučuje poduzimati dodatne aktivnosti kako bi efikasnije upravljali vlastitim potraživanjima.

Kao najčešće razloge neplaćanja, anketirani privrednici su naveli loše navike plaćanja, nemogućnost naplate svojih potraživanja, loše poslovanje kompanije, neefikasne sudove, nepostojanje zakonske regulative, loše upravljanje kompanijama, kao i lošu procjenu rizika.

Reklama

„Bh. privrednici su svjesni postojećih problema u naplati potraživanja, te se uglavnom snalaze na način da ih sami riješavaju, tako što angažuju vlastite uposlenike na poslovima naplate. Takođe, zanimljivo je i da firme uglavnom imaju stav da je avansno plaćanje obezbjeđenje potraživanja. Na ovaj način, mnoga pravna lica pokušavaju da smanje rizik poslovanja na uštrb povećanja prodaje i plasmana proizvoda, što je zaista zabrinjavajuće jer stvara nepovoljno okruženje za kupce“ , upozorava Mašović.

Najveći broj anketiranih bh. privrednika, njih 72 odsto, tvrdi da su nenaplaćena potraživanja uspjeli naplatiti vansudski i putem kompenzacija i djelimičnim oprostom duga, dok njih 26,8 odsto tvrdi da su nenaplaćena potraživanja uspjeli naplatiti tek putem suda, te samo 1,2 odsto naplatom iz stečajne mase.

U sklopu ovog istraživanja „LRC INKASSO“ je poseban akcenat stavio na oblast naplate potraživanja sudskim putem, te izveo zaključak o dužini trajanja prvostepenih sudskih postupaka, koji se zbog nenaplaćenih potraživanja vode na sudovima u BiH, od momenta podnošenja tužbe do dobijanja prvostepene presude u prosjeku iznosi 263 dana ili blizu 9 mjeseci.

Pojedinačno, prosjek dana trajanja prvostepenih sudskih postupaka ako izuzmemo presude zbog propuštanja, najduži je na Okružnom privrednom sudu u Banja Luci i to 685 dana, zatim na Opštinskom sudu u Sarajevu 569 dana, Opštinskom sudu u Bihaću 354 dana, u Zenici 345 dana, kao i na Okružnom privrednom sudu u Trebinju 344 dana- kaže Mašović.

Istraživanjem je bilo obuhvaćemo 16 sudova u BiH, od čega njih 10 u FBiH i 5 u RS i Brčko Distriktu, pri kojima su se vodili prvostepeni postupci koje su pokrenule 72 bh. kompanije kao tužitelji, protiv tuženih kompanija zbog nenaplaćenih potraživanja.

„Najduže vrijeme trajanja prvostepenih postupaka zbog nenaplaćenih potraživanja registrovano je na Okružnom privrednom sudu u Banja Luci i to 1553 dana ili 4, 25 godina.Najbrže okončani prvostepeni postupci zbog nenaplaćenih potraživanja registrovani su na Okružnom privrednom sudu u Istočnom Sarajevu gdje je najkraći postupak završen za 136 dana što je prema našem iskustvu na osnovu preko 4000 pokrenutih sudskih postupaka najefikasniji sud u državi“ , dodala je Mašović.

Reklama

„LRC INKASSO“ je takođe anketirao specifičnu oblast finansijskog sektora u BiH i došao do sljedećih zaključaka: 45,45 posto anketiranih tvrdi da u BiH postoji veliki problem sa naplatom potraživanja od fizičkih lica finansijskog sektora. Kao najčešće razloge neplaćanja, navode životne okolnosti, kao što su gubitak posla i tešku finansijsku situaciju, potom loše navike plaćanja i lošu procjenu rizika, prezaduženost, te sve veći broj klijenata koji odlaze u inostranstvo.

„Kao sredstvo obezbjeđenje svojih plasmana, finansijski sektor u BiH najviše koristi mjenice, potom police osiguranja, hipoteke i na kraju sudužnike. Međutim, 62,50 odsto anketiranih se slaže da naplativost polica osiguranja nije na zadovoljavajućem nivou“ , navela je Mašović.

Ono što je zajedničko anketiranim, i u prvoj i drugoj anketi je da su svi upoznati sa postojanjem specijalizovanih agencija za naplatu potraživanja, a 63,64 odsto njih se izjasnilo da bi proces naplate potraživanja povjerili ovakvim agencijama.

„Najčešće usluge koje bi koristili od specijalizovanih agencija za upravljanje potraživanjima anketirani su naveli prvenstveno vansudsku i sudsku naplatu potraživanja, konsalting, kao i dodatnu obuku zaposlenika u procesu naplate i novim trendovima u naplati „ kaže Mašović.

 

Izvor: Poslovne novine

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

BIZNIS

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu