Connect with us

PRIVREDA

Hranu s GM sojom u BiH proizvodi čak 31 poduzeće

MOSTAR – Da je na tržištu BiH hrana s tragovima genetičkih modifikacija prisutna već godinama, nije nikakva tajna. Te su činjenice svjesni svi, od zakonodavaca, preko proizvođača, trgovaca, do krajnjih kupaca, piše Večernji list BiH. Međutim, domaća javnost zapravo je prilično zbunjena tim terminom i svime što on označava. Osnovno načelo proizvodnje GMO-a je dodavanje novoga genetskoga materijala u genom organizma, što se zove genetički inženjering.

Objavljeno

 


Soja gmo

Soja gmoAutoimune bolesti

Genetičke modifikacije određenih kultura zapravo su ono što ih je i učinilo dostupnijima, masivnijima i hranjivijima te otpornijima na nametnike i bolesti. Nisu, naravno, sve genetičke modifikacije toliko korisne, neke, štoviše, mogu biti jako nepovoljne za ljudsko zdravlje. Nutricionistica dr. Amela Ivković O’Reilly navodi kako se negativni učinci genetički modificirane hrane ne vide prvih godina, međutim, njihov učinak je kumulativan.

„Opasnost GM hrane ne vidimo trenutačno, možda ni za nekoliko godina, međutim, sigurno je da ona na dulje staze utječe na zdravlje i smanjuje imunitet organizma. Autoimune bolesti usko su vezane uz nekvalitetnu hranu koju jedemo”, kazala je. U borbi protiv suzbijanja genetički modificiranih organizama na policama u BiH napravljen je prvi korak naprijed prihvaćanjem jedinstvenog standarda za obilježavanje sve hrane bez genetičkih modifikacija. Na taj će način proizvođači koji proizvode ekološki moći svoje proizvode označavati kao non-GMO i kao takve ih plasirati na tržište. Takav proizvod koji je prošao sve inspekcijske nadzore bit će nešto skuplji, ali barem će kupac znati da je ono što kupuje zdravstveno sigurno za njega i njegovu djecu.

S druge strane, zbog raznih manjkavosti inspekcija, razni uvozni proizvodi koji sadrže GMO i dalje su dostupni kupcima, i to bez markice koja bi kupca upozoravala na to. Rješenja za taj problem zasad nema na vidiku. Naša sugovornica nutricionistica Ivković O’Reilly ističe kako ima saznanja da je nakon poplava u BiH 2014. godine kao donacija uvezeno puno sjemenki GM žitarica koje su danas vjerojatno već u proizvodnji. Na stranici Agencije za sigurnost hrane BiH može se naći 31 kompanija kojoj je dopušteno koristiti GM soju u proizvodnji stočne hrane

Iako je to standard EU, pitanje je zapravo kakve posljedice meso stoke koja se hrani GM sojom može posredno imati na ljudsko zdravlje. Bez obzira na to koliko oprezni bili, kada god kupujemo industrijske proizvode, bez obzira na kontrole kvalitete, ne možemo točno znati što unosimo u sebe.

Zato je idealna solucija za sve one koji su u mogućnosti uzgajati vlastitu hranu ili barem kupovati kod provjerenoga domaćeg proizvođača.

Reklama

 

Organska proizvodnja

Amela Ivković O’Reilly preporučuje: “Hraniti se sezonski, kod provjerenoga prodavača i proizvođača, izbjegavati voće i povrće s drugih kontinenata koje je sigurno tretirano svačim i putem je izgubilo dobar dio nutritivnih vrijednosti. Podržavati organski uzgoj jer, što ga više ljudi podržava, to će dostupniji i povoljniji biti na taj način uzgojeni proizvodi. Što se mesa tiče, nabavljati samo meso životinja s ispaše, po mogućnosti planinske. Na kraju, paziti, kada se već kupuje u trgovinama, da se kupi proizvod koji ima certifikat da je organski proizveden jer to je trenutačno jedino jamstvo našim kupcima. Budućnost bh. poljoprivrede, umjesto u nesigurnoj GMO proizvodnji, mogla bi biti u ekološkoj i organskoj proizvodnji i njezinu izvozu takvih vrlo traženih proizvoda na tržište EU. Čini se da je prvi korak prema tome edukacija našeg seljaka”, poručuje nutricionistica.

 

Izvor: Večernji list

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

BIZNIS

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu