Connect with us

PRIVREDA

Poplave potopile jata šarana

BANJALUKA, BIJELJINA, TUZLA – U većini ribarnica širom BiH šarana uopšte nema u ponudi jer se proizvodnja ove ribe, prema podacima stručnjaka, smanjila za više od trostruko.

Objavljeno

 


Saran

Saran“Poplava nam je napravila ogromnu štetu u maju 2014. godine, a nismo imali sredstva da ubacimo mlađ”, pojasnili su u jednom od najvećih ribnjaka u BiH “Saničani”, kod Prijedora.

U ovom ribnjaku, koji ribom snabdijeva veliki dio bh. tržišta, rekli su da je potrebno i nekoliko godina da se oporave nakon ovakvih nepogoda.

Na “Tržnici” u Banjaluci, na kojoj se veliki broj građana snabdijeva ribom, pogotovo u vrijeme posta, ni u jednoj ribarnici trenutno se ne može naći šaran.

“Šarana nema uopšte iako je tražen. To nam predstavlja veliki problem jer, osim oslića i pastrmke, ova riba je najtraženija u vrijeme posta”, ističe prodavac na banjalučkoj tržnici.

Kaže da, iako je petrovdanski post već uveliko počeo, na trpezama, kako stvari stoje, neće biti šarana.

I u tržnim centrima u Banjaluci takođe ističu da količina šarana koja se proizvede nije dovoljna da podmiri potrebe tržišta.

Reklama

“I domaći proizvođači rasprodaju sve što proizvedu”, kažu u jednom tržnom centru.

Banjalučanka Tamara T., koja posti svaki post, kaže da joj je teško bez šarana jer najviše sprema i voli tu ribu.

“Ne mogu vjerovati da će cijeli petrovdanski post proći, a da nijednom neću spremiti šarana”, istakla je Tamara T.

I u drugim bh. gradovima se suočavaju s ovim problemom, iako neke ribarnice uz pomoć dobavljača uspijevaju nabaviti manju količinu šarana i uvrstiti ovu ribu u svoju ponudu.

“Imam dobavljača koji se bori da podmiri potražnju koju imam u radnji, ali veoma teško to postiže”, naglašava prodavac ribarnice “Kod Bože” iz Prnjavora.

Dodaje da ovakav problem ima u ciklusu od sedamosam godina, ali se to reflektuje na tržište narednih petšest godina.

Reklama

Prema njegovim riječima, jedan od nedostataka šarana na trpezama je i nedovoljan podsticaj za proizvođače ribe. Situacija nije ništa bolja ni na sjeveroistoku RS.

“Nestašica šarana na tržištu vlada od prošle godine. Malo je ribe nasađeno i sada proizvodnja ne može da podmiri potrebe tržišta”, kažu u bijeljinskoj ribarnici “Željko”. Šefik Pjanić iz tuzlanske firme “Dalmatino”, koja se bavi prodajom ribe, kaže da će se najvjerovatnije odlučiti za uvoz šarana.

“Neće proizvođači da ga prodaju jer je šaran sada u mrijestu, a otišla je veća količina za praznike”, naglašava Pjanić.

Da se proizvodnja ribe šaran skoro trostruko smanjila za proteklih nekoliko godina, potvrđuju i podaci Udruženja za poljoprivredu, ribarstvo, vodoprivredu, prehrambenu i duvansku industriju, koje djeluje u okviru Privredne komore RS.

“Nestašica žive ribe šarana na našem tržištu isključivo je posljedica male proizvodnje”, istakao je Slavko Stevanović, sekretar ovog udruženja.

Radi ilustracije, prema njegovim riječima, u zadnjih deset godina proizvodnja šarana bila je najveća u 2009. godini, i to 2.783 tone, a od te godine prisutan je trend pada proizvodnje na 1.616 tona u 2010, 964 tone u 2011, 626 tona u 2013. i na 238 tona u 2014. godini.

Reklama

Dodao je da je u 2015. godini bila povećana proizvodnja ove ribe na 1.104 tone, a da je 2016. pala na 769 tona.

“Najznačajniji problemi s kojima se susreću proizvođači ribe su česte vremenske neprilike, bilo da su u pitanju poplave ili suše, visoke vodoprivredne naknade, nedovoljni podsticaji za proizvedenu ribu, koji iznose do 15 odsto prosječne tržišne cijene”, rekao je Stevanović.

Smatra da smanjenje podsticaja posebno destimulativno djeluje na velike proizvođače koji se prije svega nalaze u proizvodnji šarana.

“Naime, maksimalni iznos koji veliki proizvođač ove ribe može tokom ove godine da ostvari je 70.000 KM podsticaja, dok je 2015. ovaj vid stimulacije iznosio 30.000 KM više, odnosno 100.000 KM”, pojasnio je Stevanović.

 

Izvor: Nezavisne

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu