PRIVREDA
Provjera imovine vlasnika radnji koje ne daju račune
BANJALUKA – Poreska uprava RS najavila je da će provjeravati prihode poreskih obveznika koji ne izdaju fiskalne račune i vrijednost imovine njihovih vlasnika kako bi utvrdili da li ono što imaju odgovara njihovom prijavljenom dohotku.Provjera imovine vlasnika radnji koje ne daju račune
Direktorica Poreske uprave RS Zora Vidović kaže za “Glas Srpske” da će poreski obveznici kod kojih je utvrđeno da ne izdaju fiskalne račune imati poseban tretman prilikom kontrola.
– Kod njih ćemo utvrđivati poresku osnovicu indirektnom metodom, jer njihove knjige ne daju pravu sliku o prihodima. Za takve poreske obveznike tražićemo ukupan prihod, ali i podatke o imovini vlasnika. Od banaka možemo dobiti iznos na računima fizičkih lica, a od Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove o imovini. Tako ćemo utvrditi da li ono što posjeduju vlasnici tih samostalnih radnji odgovara njihovom dohotku koji su prijavili i dohotku radnje koju vode – kazala je Vidovićeva.
Inspektori Poreske uprave RS otkrili su u utorak nepravilnosti u skoro svakoj drugoj kontroli iako je bila najavljena akcija u kojoj provjeravaju da li poreski obveznici evidentiraju promet putem fiskalnih kasa i izdaju fiskalne račune. Iz Poreske uprave je saopšteno da su njihovi inspektori u utorak obavili 53 kontrole i u 29 slučajeva utvrdili nepravilnosti. U 31 slučaju su izdali prekršajni nalog na ukupan iznos kazne od 18.500 KM, dok su za 17 poreskih obveznika izrekli mjeru privremene zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od 15 dana zbog neizdavanja fiskalnih računa.
Situacija bi vjerovatno bila još gora da Poreska uprava putem više medija nije najavila pojačane kontrole u okviru kampanje “Korak preduzmi, račun uzmi”. Cilj kampanje je podizanje svijesti građana o značaju uzimanja fiskalnog računa, jer time daju doprinos borbi protiv sive ekonomije i povećavanju ekonomske snage RS. Kontrole su potvrdile nalaz Poreske uprave da je došlo do pada discipline poreskih obveznika kod izdavanja fiskalnih računa, ali i da građani nedovoljno koriste zakonsku mogućnost da za kupljenu robu i izvršene usluge uzimaju fiskalni račun.
Vidovićeva kaže da su utvrdili da je disciplina poreskih obveznika prilično loša jer prikazuju male prihode.
– Zbog toga smo i pokrenuli akciju u koju smo uključili sve naše inspektore u Srpskoj kako bismo utvrdili šta se dešava kod tih obveznika. Još jednom apelujemo na sve institucije i građane da prijavljuju one koji ne izdaju fiskalne račune i da traže račune pri svakoj kupovini i plaćenoj usluzi. Čim to urade jednom, drugi put neće morati. Nemoguće je samo sankcijama uticati na poresku disciplinu. Potrebna nam je i pomoć građana – kazala je Vidovićeva.
Zbog kršenja zakonske obaveze izdavanja fiskalnih računa u 2017. je zatvoreno više od 200 poreskih obveznika, a u Poreskoj upravi se nadaju da će kampanja koju su otpočeli uroditi plodom i uticati na promjenu razmišljanja poreskih obveznika, građana i institucija.
Radnje koje su u utorak privremeno zatvorene:
Zvornik – Restoran „304“, „Haitong“ podružnica 2 i „Sportie Shisha Lounge“
Trebinje – Kafe bar „Šumadija“, „Amići“, Kafe bar „Koloseum“ i Kafe bar „Vajt bar“
Sokolac – Konoba „Kum“, „Romanijski raj“ i Restoran „Romanija“
Istočno Novo Sarajevo – Pekara „Zlatno zrno“ i Ribnjak-restoran „Toplik“
Rogatica – „Konoba-plus“ i „BK-kompani“
Vlasenica – „Bonafides“
Prijedor – „Levis šop BIG“
Ugljevik – „Veliks“
Izvor: Glas Srpske
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE10 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI6 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca