Connect with us

PRIVREDA

Šteta 10 miliona KM zbog ilegalnog prevoza putnika

ISTOČNO SARAJEVO – Ukupno iznosi 10 miliona KM iznosi šteta nanesena BiH za četiri mjeseca ove godine zbog ilelegalnog prevoza putnika, podaci su Granične policije koji su izneseni na današnjem sastanku u Istočnom Sarajevu predstavnika grada i nadležnih institucija Srpske i BiH.

Objavljeno

 


prevoz putnika

prevoz putnikaGlavni Republički saobraćajni inspektor Danislav Drašković rekao je novinarima nakon sastanka da problem sa nelegalnim prevozom putnika traje veoma dugo, ali da neki značajniji pomaci u rješavanju tog problema nisu napravljeni, te da se situacija dodatno usložnjava.

„Konstatovali smo da ne postoji sistem, odnosno uređena aktivnost subjekata koji su nadležni za ovaj problem, prije svega sa aspekta Ministarstva komunikacija i transporta BiH, koje prema Ustavu uređuje i nadzire ovu oblast. Tu su i granični organi, carina i policija koji imaju stalnu kontrolu prilikom prelaska granice“, izjavio je Drašković.

Prema njegovim riječima, jedino je Inspektorat Republike Srpske nešto uradio po tom pitanju, ali da to, na žalost nije dovoljno, jer je broj inspektora nedovoljan.

„Ako se desi da se uspostavi redovan nadzor na granici, gdje će se pravilno primjenjivati propisi, kao što se to radi na nekim graničnim prelazima, onda će biti potreban mali broj inspektora koji će samo djelovati u dubini po slučajnom uzorku“, naglasio je Drašković.

Drašković je dodao da je u proceduri izrada novog propisa, ali da se i po starom nešto može uraditi, ukoliko svi subjekti kontrole, nadzora i upravljanja nađu jedan sistem koordinisanog djelovanja.

„Propis koji je vezan za prekršaje je veoma loš, jer kada je u pitanju strani prevoznik posada se kažnjava sa 200 KM, a ako plate u roku od osam dana onda ta kazna iznosi 100 KM, što je njima stimulativno, s obzirom na to da ih inspektori kazne jednom u nekoliko mjeseci“, pojasnio je Drašković.

Reklama

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Nenad Vuković naglasio je da je jedan problem to što se u dovoljnoj mjeri ne sprovodi zakonski okvir, a da je drugi problem to što se čeka donošenje novog zakona koji bi povećao iznos kaznenih mjera koje bi trebale da iznose od 2.000 do 5.000 KM i duže isključivanje iz saobraćaja.

„Potrebni su nam razgovori i sa vlastima u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori, jer najviše tog nelegalnog saobraćaja dolazi iz tih zemalja“, rekao je Vuković.

On je dodao da se u ovaj problem moraju uključiti i druge inspekcijske službe, jer se tu krši i Zakon o radu, pošto nelegalni prevoznici rade na crno, a dolazi i do utaje poreza.

Vuković je naglasio da problem nelegalnog prevoza putnika prevazilazi nadležnosti grada, te da se ovakvi sastanci ubuduće moraju održavati na višem nivou.

Direktor preduzeća „Stanišić“ Njegoš Poljaković rekao je da je ključ rješenja ovog problema u povezivanju nadležnih ministarstava na nivou Republike Srpske i BiH, sa Graničnom policijom, te da se kontrola nelegalnih prevoznika obavlja na samoj granici, jer svako propuštanje ovih prevoznika stvara veće probleme i nemoguće ih je kontrolisati.

Na sastanaku koji je organizovala Gradska uprava Istočno Sarajevo, prisustvovali su predstavnici Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske, Ministarstva komunikacija i transporta BiH, Granične policije BiH, Policijske uprave Istočno Sarajevo i inspektorata Srpske i BiH.

Reklama

 

Izvor: Glas Srpske

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu