Connect with us

PRIVREDA

MMF institucijama BiH: Povećavate javnu potrošnju na uštrb investicija

SARAJEVO – Globalni fiskalni okvir BiH za period 2018-2020, koji je trenutno na razmatranju u Savjetu ministara BiH, krši sporazum koji je BiH potpisala sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), jer predviđa povećanje javne potrošnje na uštrb investicija, saznaju „Nezavisne“.

Objavljeno

 


MMF

mmf velika

Ovo proističe iz pisma koje je Nadim Ilahi, šef Misije MMF-a za BiH, u ponedjeljak uputio Vjekoslavu Bevandi, ministru finansija i trezora BiH, te Denisu Zvizdiću, predsjedavajućem Savjeta ministara BiH, entitetskim premijerima, kao i ministrima zaduženim za finansije na sva tri nivoa vlasti. U pismu ih je oštro upozorio da globalni fiskalni okvir u dijelu koji se odnosi na srednjoročni okvir za potrošnju institucija BiH nije u skladu sa produženim aranžmanom sa MMF-om.

Pojednostavljeno rečeno, iz pisma se vidi da institucije BiH ne žele da sprovedu reforme u oblasti smanjenja zaposlenih u javnom sektoru i visine njihovih plata, kao i u pogledu smanjenja potrošnje na robu i usluge, iako su se na to obavezali, ne samo prema MMF-u nego i prema EU kroz Reformsku agendu, ali i Svjetskoj banci, koja pomaže institucijama u BiH pri naporima za reformu javnog sektora. Ilahi je upozorio da je smanjivanje broja zaposlenih u institucijama BiH i entitetskim vladama planirano s ciljem otvaranja prostora za jačanje rasta, uz istovremeno održavanje srednjoročne fiskalne stabilnosti, te je podvukao da je to jedan od ključnih ciljeva produženog aranžmana.

„Tekući prijedlog globalnog fiskalnog okvira i povećanje plata za policijske službenike su jasno suprotni programskom cilju i stvoriće dodatne prepreke za završavanje prvog pregleda u okviru programa MMF-a i rezultirati dodatnim odlaganjima“, naglasio je Ilahi.

U pismu je navedeno pet oblasti koje se odnose na potrošnju u javnim institucijama, a koje su za MMF sporne. Prva od pet oblasti odnosi se na upozorenje da BiH ne prekrši obavezu da smanji zaposlenost u javnom sektoru i da zamrzne nominalne plate počevši od 2018. godine. U drugoj se upozorava da se kasni sa izradom operativnog plana za smanjenje plata od 2018. do 2020. godine te da je to potrebno završiti „što je prije moguće“.

„Svjetska banka je otkrila da se prosječne plate i promjene plata u toku karijere radnika u velikoj mjeri razlikuju u različitim grupama zanimanja“, navedeno je u pismu.

Napomenuto je da se plate mogu povećavati za pojedinačne grupe, poput policijskih službenika, samo ako se drugim grupama za isti iznos plate smanje.

Reklama

„Struktura plata trebalo bi da bude sistematski racionalizovana, umjesto da se pojedinačne grupe, kao što su policijski službenici, izdvajaju za povećanje plata. Ukupni okvir za platni fond treba da se poštuje“, naveo je Ilahi.

Dalje, Ilahi upozorava da je u globalnom okviru previše novca iz indirektnih prihoda, odnosno od PDV-a i carina, predviđeno za nabavku robe i usluga. Plan da se za tu stavku izdvoji čak 180 miliona maraka na godišnjem nivou, u odnosu na 155 miliona iz 2016, Ilahi je nazvao „pretjeranim“.

„Osoblje MMF-a ne vidi razlog za povećanje udjela institucija BiH u prihodima od indirektnog finansiranja u toku srednjoročnog perioda“, naveo je Ilahi. Takođe, on je upozorio nadležne da deficit ne smije preći 60 miliona maraka na godišnjem nivou, uz napomenu da bi izvršenje budžeta realno moglo da donese i suficit. I konačno, u petoj oblasti se ističe da sve uštede koje budu ostvarene smanjenjem javne potrošnje treba da budu usmjerene na investicije, koje će dovesti do povećanja ekonomskog rasta za cijelu zemlju. Ni Ministarstvo finansija i trezora BiH, kao ni Zvizdićev kabinet, juče nisu mogli da nam ustupe tekst globalnog okvira, kako bismo se detaljno mogli uvjeriti u kojim oblastima su prekršene obaveze.

 

Izvor: Nezavisne

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

BIZNIS

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu