PRIVREDA
Rad na crno draži od prijave na minimalac
BANJALUKA – Na najnižu platu u Republici Srpskoj prijavljeno je 11.883 zaposlenih, što je za 3.186 manje nego lani, a glavni razlog smanjenja broja radnika prijavljenih na minimalac je njihov odlazak u inostranstvo i to što su ih poslodavci odjavili, pa sada rade na crno.
Minimalna plata koja je zagarantovana zakonom trenutno iznosi 395 maraka, i ona je, kako podsjećaju u Poreskoj upravi RS, krajem prošle godine uvećana za 25 maraka.
– Lani je u aprilu bilo 15.069 radnika koji su bili prijavljeni na najnižu platu od 370 maraka – navode u Poreskoj upravi.
Direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS Jovica Bratić kaže da su kroz povećanje najniže plate, porasle obaveze poslodavaca, koji sada moraju više novca uplaćivati za doprinose, a koje su i ranije veoma teško izmirivali.
– Poslodavac je prinuđen da dobro plati radnika, a ne može. Sa druge strane, sve je teže doći do dobrog radnika, naročito do dobrog zanatlije koji bi htio raditi za 400 KM, jer ih poslodavac ne može više platiti – objašnjava Bratić.
Dodaje da je najviše ljudi “na minimalcu” u preduzetničkim radnjama, ugostiteljstvu, trgovini i građevini.
– Mnogi odlaze u inostranstvo ili rade na crno, jer tako bolje zarađuju nego da su prijavljeni na minimalac – ističe Bratić.
Naglašava da nadležni u idućem periodu moraju napraviti ozbiljne promjene u ovoj oblasti.
– Moraće se pronaći način da se smanje obaveze poslodavaca na platu, koje iznose 63 odsto. To je neizdrživo. Došli smo u poziciju da poslodavci ne mogu dati veće plate, a radnici za ove sadašnje ne žele raditi – istakao je Bratić, dodavši da će zbog toga biti nastavljen odliv radne snage.
Predsjednik Udruženja trgovaca RS Bogdan Marjanović podsjeća da je donesen zakon da je obavezni minimalac za vlasnike samostalnih preduzetničkih radnji 510 maraka, što je direktno uticalo da manji broj prijavljenih radnika.
– Kod nas se sve više osjeća problem pri pronalaženju radnika. Mnogi odlaze u inostranstvo. A ako se i pronađe dobar radnik, on će da pregovara sa poslodavcem za veću platu od minimalca – objašnjava Marjanović.
Izvršni direktor Udruženja ekonomista RS “SWOT” Saša Grabovac” kaže da u mnogim firmama radnici obavljaju složene poslove, za koje bi trebali biti mnogo više plaćeni.
– Prerađivačka industrija u posljednjem periodu bilježi određeni rast, tako da je moguće da su u tom dijelu donekle povećali plate radnicima – rekao je Grabovac.
Predsjednik Saveza sindikata RS Ranka Mišić smatra da je u RS daleko više radnika na minimalcu, nego što pokazuju evidencije Poreske uprave. Primjer za to, navodi i podatak, da su porezi i doprinosi za PIO za blizu 70.000 radnika, kako kaže, uplaćeni na najniže plate.
– Uz sve to, imamo i značajan broj radnika kojima kasne plate mjesecima, a ima i onih koji ih tokom cijele godine primaju iz prethodne godine. Tu je poseban problem realni sektor, gdje su plate sramno niske – poručuje Mišićeva.
Prema evidenciji Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja RS (Fond PIO), poslodavci za 15.000 radnika uplaćuju doprinose na najnižu platu od 395 maraka.
– Za gotovo isti broj poslodavci uplaćuju doprinose i na iznos manji od najniže plate, pri čemu se najčešće radi o prijavama na pola radnog vremena – rekli su u Fondu PIO.
Izvor: Glas Srpske
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE11 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI6 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca