PRIVREDA
U Banjaluci slaba kontrola ispravnosti autobusa
BANJALUKA – Putnici u Banjaluci voze se autobusima koji imaju problema sa mehanizmima za upravljanje, kočnicama i signalizacijom, pokazali su dosadašnji tehnički pregledi.
Većina vozila stara su i po dvije decenije, putnici skoro svakodnevno svjedoče kvarovima, ali bez obzira na to, češće kontrole izostaju.
Tako se dešavalo da se autobusi na gradskim i prigradskim linijama zapale, ostanu bez goriva, ne mogu da upale, zakoče…
Iako smo tražili odgovore na pitanja koliko je gradskih i prigradskih autobusa, od početka godine, upućeno na vanredni tehnički pregled, šta su te kontrole pokazale, te koliko često se one sprovode, od Policijske uprave Banjaluka te podatke nismo dobili.
Umesto konkretnih odgovora, dostavili su nam podatke da je od početka godine policija na vanredni tehnički pregled uputila 35 vozila, te da autobuse na vanredne tehničke šalje po ukazanoj potrebi, jer „nije utvrđeno da tehnička neispravnost dovodi do saobraćajnih nezgoda“.
– Kod 23 vozila utvrđena je tehnička neispravnost, 10 se nije odazvalo, a kod 2 vozila je ustanovljeno da su tehnički ispravna, od kojih je jedan autobus – naveli su u PU Banjaluka.
Da vozila javnog prevoza putnika treba bolje kontrolisati, te da se više treba ulagati u tehničku ispravnost, saglasni su i u Asocijaciji tehničkih pregleda.
– Ne znači da su svi autobusi u lošem stanju, ali stara i dotrajala vozila, od koji su mnoga stara i po dvije decenije, morala bi češće da se kontrolišu, pa ako je potrebno i da više puta idu na vanredne tehničke preglede. Dijelovi jesu skupi, ali sigurnost putnika je mnogo važnija – navodi Ilija Šerbedžija iz ove Asocijacije.
Zbog izuzetne velike frekvencije saobraćaja na banjalučkim ulicama, stari autobusi su još podložniji kvarovima i često se pregrijavaju.
– Nedavno sam putovao na Starčevicu i autobus se pokvario, vozač je rekao autobus je star, te da se zbog visoke temperature pregrijao. Nadam se da će doći vrijeme kad će biti novca, pa će ulicama našeg grada da krstare i neki noviji autobusi – priča jedan od mještana naselja Starčevica.
Osim putnika, na stanje autobusa žale se i sami vozači, koji kažu da je većina voznog parka u Banjaluci u lošem stanju, te da se vlasnici žale da nemaju novca za osnovno održavanje, klime i slično.
– Osim toga, vozila su pretrpana, a većina putnika ne zna da ih voze premoreni vozači koji su za volanom i po 16 sati. Ne kontrolišu nas, a kamoli autobuse – kaže jedan od vozača, koji nije želio da mu navodimo ime.
Milenko Jaćimović, predsednik Udruženja za bezbjednost i unaprijeđenje saobraćaja kaže da su u posljednje 4 godine neki prevoznici obnovili vozne parkove, ali da su i dalje brojni oni sa autobusima vizuelno i tehnički neispravnim.
– I građani nam se žale, posebno na kombi vozila u kojima sjede kao sardine- navodi Jaćimović i ističe da se normalno funkcionisanje gradskog prevoza ne može kvalitetno odvijati u kombijima. Ipak, dodaje, ne treba generalizovati, jer ima prevoznika koji drže do ispravnosti.
Policijskim akcijama do rezultata
Posljednje dvije godine kontrole policije skoro da i nema, tvrde u Udruženju za unaprjeđenje i bezbjednost saobraćaja.
– Ne možemo da budemo zadovoljni, jer su kontrole ranije bile učestalije i imali smo predočeno stvarno stanje u gradskom i prigradskom prevozu. Samo višednevne akcije mogu da daju rezultate, a do tada – većina putnika će se voziti u tempiranim bombama – kažu u Udruženju.
Izvor: Blic
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE10 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI6 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca