PRIVREDA
Cijene voća i povrća skaču za 50 odsto
BANJALUKA – Prva poskupljenja voća, povrća i stočne hrane, čije je prinose suša drastično umanjila, mogu se očekivati već narednih dana, što će pokrenuti lančano povećanja cijena hrane čiji se vrhunac očekuje na proljeće.
Ratari su jednoglasni – sunce im je spržilo većinu roda u njivama i voćnjacima, a one plodove koje su uspjeli spasiti, moraće da prodaju po višim cijenama kako bi bar djelimično ublažili gubitke.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, ovogodišnja suša umanjila je biljnu proizvodnju za 40 do 60 odsto, a u pojedinim područjima i do 80 procenata, dok je ukupna šteta procijenjena na oko 270 miliona maraka. Ministar poljoprivrede Stevo Mirjanić u petak je upozorio da će to neminovno uticati na rast cijena.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković tvrdi da su ovogodišnje štete u poljoprivrednoj proizvodnji veće od 300 miliona maraka i da će sa sobom donijeti lančana poskupljenja. Zbog toga su, dodaje, podjednako na udaru i poljoprivredni proizvođači i potrošači.
– Suša je svuda ostavila traga. I u ratarstvu, povrtarstvu i voćarstvu, tako da očekujemo u svim tim oblastima poskupljenja. Cijena hrane za stoku biće veća do 20 odsto i direktno će dovesti do povećanja troškova te proizvodnje – kaže Marinković dodajući da bi stoka mogla da pojeftini jer će se uzgajivači rješavati viška životinja koje neće moći da hrane. Kazao je da poskupljenja neće biti drastična ako Vlada RS realizuje svoje obećane mjere za ublažavanje šteta.
Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja u RS Mišo Maljčić kaže da cijene žive vage prasadi za sada neće rasti, ali da slijedi težak period.
– Do proljeća cijene prasića će sigurno stagnirati, ali kada opadne stočni fond, i to već u proljeće, krenuće rast cijena – kaže Maljčić.
Objašnjava da je ovogodišnja cijena prasića od četiri do pet maraka po kilogramu, a idućeg proljeća će vjerovatno biti šest maraka.
Predsjednik Udruženja mlinara RS Zoran Kos kaže da je suša ostavila negativne posljedice i na rod pšenice.
– U regionu je već došlo do rasta cijena pšenice, koji prati rast cijena brašna, što će se desiti i u Srpskoj. Za 30 dana od dana žetve cijene će kod nas sigurno za 20 odsto porasti u odnosu na cijene prilikom žetve – rekao je Kos.
Proizvođač krompira iz Rogatice Dragomir Džida, kaže da im je suša prepolovila ovogodišnji rod i da će ovo povrće sigurno poskupjeti krajnjim potrošačima.
– Cijene će vjerovatno biti više za oko 40 odsto u odnosu na prošlu godinu – rekao je Džida, koji objašnjava da je sada kilogram krompira marka, a lani je koštao pola marke.
Predsjednik Udruženja povrtara RS Brane Mastalo kaže će cijena krompira dodatno skočiti na jesen, jer će potražnja biti veća od ponude.
– Ista situacija je i sa lukom i kupusom. Sve su to kulture čiji je rod i više nego prepolovljen, zbog čega će biti duplo skuplje – objašnjava Mastalo.
Predsjednik udruženja voćara RS Dragoje Dojčinović kaže da su voćari uz višemjesečnu sušu, ove godine pretrpjeli ogromne štete i od proljetnog mraza, zbog čega su izvjesna poskupljenja.
– Od niskih temperatura, mraza, pa do ovih enormno visokih temperatura, voćari su izgubili više od 50 odsto svojih prinosa. Ta šteta direktno će uticati na povećanje cijena, i to za oko 50 odsto – poručuje Dojčinović dodajući da će najviše poskupjeti jabuke i šljive.
Mjere i pomoć
Ministar Stevo Mirjanić obećao je prošle sedmice da će Vlada Srpske preduzeti niz mjera za ublažavanje šteta u agraru. Jedna od njih je, i da do kraja mjeseca bude isplaćena polovina ovogodišnjih podsticaja koja iznose 60 miliona maraka. Vlada će obezbijediti za kapitalna ulaganja pet miliona KM, a isto toliko i za pomoć u jesenjoj sjetvi.
Izvor: Glas srpske
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Drašković: Ostajem u Hercegovini!
DINECO zapošljava: 2 dizajnera enterijera
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
-
NEKRETNINE11 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI6 meseci prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca