INTERVJU
Granulić: Uz ljude smo onda kada im je najpotrebnije
BANJALUKA – „Dunav osiguranje“ svojim klijentima je najbliže onda kada im je najpotrebnije, a to oni uglavnom vide kada se desi neki nemio slučaj, gdje im pružamo svoju ruku, kaže u intervjuu za „Nezavisne“ Aleksandar Granulić Krcko, direktor Sektora za životno osiguranje u „Dunav osiguranju“.
Vođeni tom parolom, zaposleni u ovoj kompaniji juče su se u Banjaluci odazvali akciji dobrovoljnog darivanja krivi pod nazivom „Kap života“, čime su još jednom dokazali kako su društveno odgovorna kuća. Granulić kaže kako je želja svih zaposlenih da ona nikome ne zatreba, ali da će biti srećni ako s njom pomognu bilo kojem čovjeku u zemlji.
Sa druge strane, građane poziva da razmišljaju o budućnosti i trećoj dobi u kojoj će im jedini siguran izvor prihoda biti onaj koji su uštedjeli.
NN: Kakvi su trendovi u zemlji po pitanju životnog osiguranja?
GRANULIĆ: Rast i razvoj životnog osiguranja na tržištu Bosne i Hercegovine je iz godine u godinu sve veći, ali je i dalje daleko od prosjeka EU i razvijenih zemalja. U protekloj deceniji smo uspjeli da sa dva odsto građana koji imaju polisu osiguranja taj procenat podignemo na šest odsto. Tržište polako prepoznaje šta je to štednja kapitala sa dobiti i prava na privatnu penziju.
NN: Šta je ono što korisnik dobija polisom u „Dunav osiguranju“ i šta je ono što vas razlikuje od drugih?
GRANULIĆ: „Dunav osiguranje“ je stabilna kompanija koja je među liderima u regionu. U njoj možete da pratite tok svog novca i da u nju ulažete. To je ono što nas razlikuje od ostalih. Našem klijentu smo najbliži kada mu je to potrebno, a to je kada mu se desi nemio slučaj. Tada mu dajemo ruku.
NN: Mnogi građani se, kada je polisa životnog osiguranja u pitanju, pravdaju nedostatkom novca. Koliko je dovoljno izdvajati na dnevnom nivou za sigurnu starost?
GRANULIĆ: Naša najminimalnija polisa se plaća jednu marku dnevno. Ne bih da ulazim u skromne budžete građana RS, ali onaj koji želi da riješi problem će naći način, a onaj koji ne želi, on će naći izgovor. Pored osiguravajućih kuća u RS egzistiraju i mnoge kvalitetne banke. I tu je mogućnost štednje iskazana. Još uvijek banke imaju veće povjerenje građana od osiguravajućih kuća, ali se taj trend mijenja u posljednje dvije godine značajno u korist osiguravajućih kuća. Naša je prednost što u bilo kakvom slučaju nemilog događaja bilo kakva vrsta štednje u bankama mora čekati ostavinsku raspravu, a mi to rješavamo u roku od 14 dana. Međutim, ni to ne treba da bude osnovni razlog zbog čega neko treba da ima polisu osiguranja. Osnovni motiv, barem moj, a i većine ljudi je da u trećoj dobi imamo dovoljno novaca da ne osjetimo pad standarda u slučaju da smo oslonjeni na državnu penziju.
NN: Gdje leži nepovjerenje građana kada je poprilično jasno određeno gdje se i na koji način može upravljati novcem koji oni uplaćuju za polise životnog osiguranja?
GRANULIĆ: Ljudi kažu kako nema neosvojivih tvrđava, nego loših osvajača. Aludiram na loše prodavače koji su imali određene norme koje nisu ispunili. Takođe, nisu ni sami vjerovali u to što rade, a nisu bili ni dovoljno ubjedljivi pa im ljudi jednostavno nisu vjerovali. Naš klijent uvijek jasno zna šta u polisi nema.
NN: Da li je država svjesna da građanin s polisom osiguranja u starosti neće biti potencijalni socijalni slučaj, a samim tim i teret za nju samu?
GRANULIĆ: Naravno, ali i njoj je potrebno mnogo vremena da od svih problema s kojima se suočava prizna da treba da mijenja sisteme koji su prevaziđeni svuda u Evropi. Fondovi su bili puni kada je na jednog penzionera bilo pet radnika, ali danas je omjer gotovo jedan na jedan pa je i laiku jasno da je to alarmantna situacija. Siguran sam da imaju adute u svojim rukavima.
NN: Šta je s poreskim olakšicama za životno osiguranje?
GRANULIĆ: U stalnom smo kontaktu s ljudima koji rade u resornom ministarstvu i činimo napore da klijentima svih kuća štednja po pitanju polise osiguranja bude neoporezovana jer od kućnog budžeta on odvaja količinu novca za određen cilj. U većini su to polise koje će korisnici dočekati kad odu u penziju i koji će im omogućiti život dostojan čovjeka.
NN: Kako doživljavate dobrovoljni penzioni fond koji je u osnivanju?
GRANULIĆ: Ja sam ponosan na bilo koju kuću koja će se baviti rješenjem problema ljudi iz treće dobi. Podržavam sve ono što će donijeti bilo kakav progres i to ne mogu doživjeti kao konkurenciju jer ona mene jača. Ako je konkurencija dobra i ja moram biti dobar. Tako da me ovaj fond veseli, ali veseli me i postojanje drugih ozbiljnih kuća i stvaranje ozbiljnog portfelja. Građani su počeli da vjeruju osiguravajućim kućama iz godine u godinu sve više i više, a isto tako sve više ih vjeruje i bankama. Samim tim ostavlja se određena količina novca za „ne daj bože“.
Izvor: Nezavisne novine
BIZLIFE
Nepalcu je BiH obećana zemlja, većinu zarade šalje porodici
Ashok Tamang se prije godinu i po dana oprostio od supruge, 14-ogodišnje kćeri i tek rođenog sina, kako bi došao raditi kao građevinac u Bosni i Hercegovini.
U Sarajevo je stigao iz Nepala, države u podnožju najvišeg svjetskog planinskog masiva Himalaja.
Tamag je jedan od oko 5.000 stranih radnika u Bosni i Hercegovini, čiji broj se skoro udvostručio od 2020. godine, pokazuju podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje- piše Buka.
Najviše ih je ove godine došlo iz Turske, Srbije, Bangladeša, Kuvajta i Hrvatske, pokazuju isti podaci.
Tamang kaže da je iz Katmandua, prijestolnice Nepala, došao da radi u sarajevskoj građevinskom poduzeću “Omega Group”, kako bi sebi i porodici osigurao bolji život.
On je, uz još jedanaest zemljaka iz Nepala, u BiH došao posredstvom nepalske agencije za posredovanje pri zapošljavanju. Trebalo mu je, kaže, više od tri mjeseca da prikupi sve potrebne dokumente, jer građanima Nepala nije lako dobiti vizu za evropske zemlje, piše Radio Slobodna Evropa.
Dodaje kako je radio na gradilištima u Prijedoru i drugim gradovima, te da je zadovoljan uslovima rada i smještaja.
Uz platu od 1.800 maraka (oko 900 eura), Tamang ima plaćen smještaj i tri obroka dnevno. Stoga većinu zarade može poslati u Nepal, gdje mjesečne plate često iznose samo par stotina američkih dolara.
“Nisam još išao kući. Planiramo u sljedećih šest mjeseci i nadam se da ću ih vidjeti što prije. Razgovaramo često putem interneta, jer mi jako nedostaju”, kaže Tamang, jedan od oko 80 građana Nepala zaposlenih u BiH.
Buka
PRIVREDA
Višković: U maju pregovori, a u junu povećanje plata
Vlada Republike Srpske planira da početkom maja pokrene pregovore sa partnerima za povećanje plata u javnom sektoru, a povećanje će se odnositi već od juna ove godine, potvrdio je za Banjaluka.net premijer Radovan Višković. (više…)
PRIVREDA
Marinko Umičević: Nisam političar, već čovjek iz naroda koji živi sa svojim radnicima
Banjalučanin, obućar, tehnički direktor, ugledni privrednik, sportski radnik, humanista, čovjek jake volje i bez dlake na jeziku, političar i neko ko radi od „jutra do sutra“ i ko je uvijek uz svoje radnike…kako drugačije opisati Marinka Umičevića, tehničkog direktora banjalučke Tvornice obuće „Bema“. (više…)
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca