PRIVREDA
Hodžić: Za dvije godine ćemo uvoziti kadar u građevinarstvu
SARAJEVO – Problem nedostatka stručnih kadrova je sve izraženiji, te možemo reći da će već za dvije godine BiH biti u situaciji da uvozi kadar u građevinarstvu.
Ovo je za Indikator.ba kazala sekretar za građevinarstvo u Privrednoj komori FBIH, dr.sc.oec. Dženana Hodžić.
Ona smatra da je neophodno je ovaj problem rješava sistemski, na način da se ostvari čvršća veza školstva i privrede i unaprijedi profesionalno usmjeravanje mladih u skladu sa potrebama privrede.
Također, u situaciji kada je liberalizovano zapošljavanje stranaca, zalaže se i da se omogući i bh. firmama da, bez ograničavajućih dozvola, viza i dr. mogu slobodno izvoditi radove na tržištu EU.
Otvaranjem mogućnosti i olakšavanje odlaska i zapošljavanja bh državljana u strane zemlje, značajno je porastao broj onih koji su se odlučili da svoju egzistenciju i život organizuju u inozemstvu.
– To je problem o kome treba da se govori, ali isto tako, tačno utvrđene statistike treba da se analitički studiraju i shodno razlozima pristupi programu i osmišljenim mjerama da se pokuša rješavati ovaj, ozbiljan problem, kaže Hodžić.
U okvirima ovog općeg problema u BiH, građevinski sektor je posebno zastupljen, iz više razloga. U prvom redu, jer se radi o kadrovima deficitarnih zanimanja, u skoro svim evropskim zemljama, a sve češće je kadar iz BiH i predmet interesa susjednih zemalja regije.
U posljednje vrijeme, usmenom i pisanom korespodencijom sa nadležnim institucijama R Hrvatske informisani smo o izraženom interesu za zapošljavanje 2000 radnika iz BiH.
Zakon o liberalizaciji zapošljavanja stranaca u SR Njemačkoj, usvojen 2015 godine, doprinio je da danas imamo popunjene termine za izdavanje viza u Asmbasadi SR Njemačke u Sarajevu, sve do kraja ove kalendarske godine.
Naše građevinske firme su značajno prisutne u realizaciji projekata najvećim dijelom u zemljama Evrope, a posebno u SR Njemačkoj. Tradicionalno, već duži niz godina naši građevinari aktivno i uspješno učestvuju u investicionim projektima u SR Njemačkoj. To su radnici koji su putem matičnih firmi zaposleni na realizaciji određenih projekata u SR Njemačkoj.
– Međutim, ono što je trenutno aktuelni problem jeste da njemački poslodavci npr. kroz dugogodišnje iskustvo na realizaciji ugovora o izvođenju radova sa bh firmama imaju sliku o kvalitetima svakog pojedinog radnika, biraju one najbolje u svoje firme, čime su naša privredna društva direktno stavljena u inferioran položaj. Konkurentnost naših firmi se ugrožava, jer nisu u ravnopravnom položaju sa drugim firmama, koje posluju na tržištu SR Njemačke. U situaciji kada je liberalizovano zapošljavanje stranaca, bio bi logičan slijed da se omogući i našim firmama da, bez ograničavajućih dozvola, viza i dr. mogu slobodno izvoditi radove na tržištu EU, ističe Hodžić.
U toku je građevinska sezona i uposlenost kapaciteta u građevinarstvu je visoka. Međutim, problem nedostatka stručnih kadrova se već osjeća i poredeći sa prošlom godinom je izraženiji.
– Sagledavajući sve dostupne pokazatelje o starosnoj dobi i dinamici odlaska radnika iz BiH, možemo reći da će već za dvije godine BiH biti u situaciji da uvozi kadar u građevinarstvu, upozorava Hodžić.
Analizirajući faktore zbog kojih se radnici opredjeljuju na izbor da rade za strane firme, iako su neto plate u matičnim firmama koje izvode radove na tržištu EU skoro u istom materijalnom iznosu, nažalost, uglavnom je sigurnost i mogućnost odlaska porodice, te školovanje djece u inozemstvu. Riječ je, dakle, o ukupnom poslovnom i društvenom ambijentu, navodi Hodžić, koji ne ohrabruje ljude za ostanak u zemlji.
– Neophodno je ovaj problem rješavati sistemski, na način da se ostvari čvršća veza školstva i privrede i unaprijedi profesionalno usmjeravanje mladih u skladu sa potrebama privrede, kako ne bismo bili u situaciji da imamo visok procenat nezaposlenih kadrova na birou, a s druge strane, deficit kadrova u privredi. Potrebno je mladim ljudima približiti mogućnosti za razvoj i benefite koje mogu dobiti, kroz svaki profil obrazovanja i zanimanja.
Privredni subjekti, naravno, ne mogu sami nositi teret obuka, prekvalifikacija kadrova itd, uz neizvjesnost da će te kadrove moći zadržati.
Sloboda izbora treba da bude dostupna svakom pojedincu, ali isto tako, definisane obaveze i odgovornosti. Potrebna je stimulacija privrednim subjektima i podrška da se, sa ciljem općeg interesa, zadrže mladi i stručni kadrovi, zaključuje Hodžić.
Izvor: Indikator.ba
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Drašković: Ostajem u Hercegovini!
DINECO zapošljava: 2 dizajnera enterijera
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
-
NEKRETNINE11 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI6 meseci prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca