Connect with us

PRIVREDA

Hrvatska povećala takse, blokira uvoz iz Srbije i BiH

BEOGRAD – Hrvatska je proširila spisak voća i povrća koje mora da prođe fitosanitarni nadzor na granici ako dolazi iz trećih zemalja, u koje se ubrajaju BiH i Srbija, te je odredila takse koje su 22 puta više od dosadašnjih.

Objavljeno

 


VoceKako prenosi beogradski list, manevarski prostor Srbije je sužen, jer nijedna odluka koju bi Srbija donijela ne bi mogla da se tiče samo Hrvatske nego trgovanja sa Evropskom unijom.

Međutim, kako “Politika” nezvanično saznaje, odgovor Srbije mogao bi da, na primer, bude “detaljnija kontrola kamiona koji dolaze iz Hrvatske”, što bi bila jasna poruka ovoj zemlji da ono što rade moraju da prekinu.

Prema navodima beogradskog lista, najnovijom odlukom da promjeni pravilnik o inspekcijskom nadzoru i poskupi naknade za kontrolu hrane koju uvozi, Hrvatska je pokazala da ne odustaje od ekonomskog patriotizma, ali u ovom slučaju i preko leđa srpskih poljoprivrednika.

Nove cijene taksa su 22 puta više od dosadašnjih – umjesto 90 kuna (12 evra) sada ih naplaćuju 2.000 (270 evra), piše list.

“Jasno je kako će se nove mjere odraziti na zemlje iz regiona koje nisu članice Evropske unije, prije svega Srbiju, Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu, jer je na proširenoj listi praktično sve voće i povrće koje se gaji na ovim područjima i izvozi iz Srbije”, ocjenjuje “Politika”.

Iz Hrvatske su tu odluku obrazložili da im je “dosta da idu niz dlaku zahtjevima Evropske unije i ustezanja od zaštite svojih seljaka”.

Reklama

“Politika” primjećuje da su se onda očigledno poslužili vancarinskim mjerama.

Kako objašnjava, oni koji voće i povrće uvoze, na primjer, iz Srbije i Makedonije, moraće da povećaju cijene, pa će u prednosti biti domaća roba.

Na uvoz iz EU se ne može uticati, ali na onaj iz trećih zemalja može, rekao je predsjednik hrvatske Privredne komore, komentarišući ovih dana novi pravilnik Ministarstva poljoprivrede te zemlje.

Prema podacima Privredne komore, Srbija je u 2016. godini izvezla robe u Hrvatsku u vrijednosti od 116 miliona evra, a uvezla za 79 miliona.

U izvoru Srbije dominiraju ulje i uljarice, smrznuto voće i povrće, pa akcizna roba, piće i duvan.

 

Reklama

Odalović: Kontramjerama Hrvatskoj do rješenja za uvoz-izvoz

Generalni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Srbije Veljko Odalović rekao je danas da Srbija mora da preduzme kontramjere, nakon što je Hrvatska blokirala uvoz proizvoda iz Srbije, kako bi se pronašlo rješenje u obostranom interesu.

“Nažalost, s vremena na vreme nama se raznim administrativnim i nekim drugim merama šalju poruke koje sigurno ne idu u susret i u prilog našim željama da kvalitet naših odnosa sa Hrvatskom podižemo na viši nivo”, rekao je Odalović gostujući u Jutarnjem programu RTS.

Za hrvatsku mjeru koja, kaže, uvodi takse i čini nekonkurentnom robu ne samo iz Srbije, već i iz Makedonije i Bosne i Hercegovine, ističe da je “samo naizgled administrativne prirode”.

“Hrvatska će verovatno ovim merama poslati poruku da želi da štiti svoje proizvode, ali mislim da nije samo to ta poruka, i verujem da ćemo kontramerama, koje moramo da učinimo, dozvati ih da sednemo i porazgovaramo i da nađemo rešenje gde će biti interes za protok i naše robe u Hrvatskoj, i hrvatske i robe svih drugih zemalja na našem prostoru”, zaključio je Odalović.

 

Reklama

Izvor: Tanjug

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu